BANKOMATI Banke u usponu žale se da ne mogu nabaviti dovoljno ‘samoposluga

Jedna od domaćih banaka koje su krenule u razvojnu ofenzivu požalila nam se da ne može nabaviti dovoljno novih bankomata. U jednoj od tvrtki koje nude te uređaje to oštro demantiraju – bankomata ima, ali banka jednostavno traži previše uređaja za premalo novca.

Podaci s druge strane ne lažu: u prva tri mjeseca ove godine diljem Hrvatske postavljen je samo 11 novih bankomata. Od 2005. do danas pak instalirano ih je gotovo 1800 te se njihov ukupni broj povećao na 4094. Tržište samouslužnih bankovnih uređaja, dakle, prilično se usporilo i ne nudi atraktivne stope rasta kao prije nekoliko godina. Ipak, u ovom slučaju kriza, inače dežurni krivac, nije posve kriva za trend usporavanja. In-sajderi iz industrije priznaju: tržište je zasićeno. Naime, brojka od gotovo 4100 bankomata znači da na milijun ljudi dolazi 900 bankomata, što je znatno više od prosjeka EU (820 bankomata). No, turističke zemlje imaju veći prosjek pokrivenosti bankomatima: Portugal i Španjolska imaju više od 1000 uređaja na milijun stanovnika, pa i u turističkoj Hrvatskoj još ima prostora za rast.

Tri su glavna igrača na domaćem bankomatskom tržištu: Combis, Asseco i Printec Croatia. Svaki od njih drži otprilike trećinu tržišta čija se ukupna vrijednost procjenjuje na oko 120 milijuna kuna. Prije četiri godine situacija je bila malo drugačija. Combis je bio lider s udjelom od 38 posto tržišta, Printec mu je disao za vratom s 35 posto, a 24 posto držao je Biro data servis. Potonju tvrtku za malo manje od tri milijuna eura potkraj 2010. kupio je Asseco.

Ivan Bušić, prodajni direktor u Asseco, kaže da je bankomatsko tržište u Hrvatskoj stabilno iako više ne bilježi visoke stope rasta. Zbog toga se Asseco okreće razvoju tehnologije: – Bankomati se danas u mnogočemu razlikuju od onih prije nekoliko godina. Upravo napredak koji nam je omogućila tehnologija daje nov zamah razvoju usluga koje se mogu ponuditi i koje bankomate mogu pretvoriti u multikanalno mjesto interakcije između banke i klijenta – veli Bušić.

Bez obzira na zasićenje tržišta i banke su usporile postavljanje novih bankomata. Alan Šembera, direktor Sektora direktnoga bankarstva u Combisu i bivši Printecov direktor, objašnjava da banke zasad ne šire postavljene baze jer su i same u fazama rezanja i optimiranja troškova.

• Optimistični smo jer će banke koje drže do sebe i svojega položaja na tržištu u sljedećih nekoliko godina morati obnoviti bankomate i virtualne poslovnice. U virtualnoj poslovnici klijent će moći bez fizičke prisutnosti stupiti u kontakt s bankom, zato je to jedan od trendova koji se intenzivno razvijaju – uvjereno je Šembera.

Sva tri konkurenta u proteklim pet godina bilježe stabilan rast prihoda i profitabilna su. Printec Croatia lani je ostvario promet od 47 milijuna kuna i dobit od milijun i pol. Asseco je u posljednje dvije godine održao prihode od 120 milijuna kuna, ali njegova se dobit s rekordnih 16 milijuna kuna u 2010. spustila na 8,4 milijuna. Combis, koji osim pokrivanja banaka bankomatima pruža mnogo usluga, lani je ostvario prihode od 450 milijuna i njegova je neto dobit bila 27 milijuna kuna, za milijun veća nego godinu prije.

Za zemlju za koju se može reći da ima dobro razvijenu upotrebu i ukupan broj bankomata i POS-terminala budućnost je u razvoju beskontaktnog plaćanja, u čemu su napravljeni prvi koraci. Prema Bušićevu mišljenju, mnogo je mjesta za razvoj i uvođenje novih usluga, prije svega na bankomatima, koji bankama omogućavaju obranu tržišnog udjela i jasnije prepoznavanje među konkurencijom.

Iako kriza nije toliko teško pogodila financijski sektor, možemo reći da bankomatsko tržište stagnira, zbog čega se tri konkurenta okreću novim proizvodima, poput platomata. Na tim uređajima računi se zasad mogu platiti isključivo gotovinom, a verzije koje podržavaju kartično plaćanje u razvoju priznaju u Combisu. Razvijaju se i tzv. kiosci, koji podržavaju bezgotovinsko plaćanje i služe tiskanju raznih izvješća, kupovinu elektroničkih dobara te izdavanju računa. Put evolucije samouslužnih uređaja vrlo je jasan: od bankomata preko kioska i platomata do automatiziranih virtualnih poslovnica, koje polako ulaze i na naše tržište. Još samo da poraste potražnja…