Home / Biznis i politika / Četiri stajališta o novim odnosima

Četiri stajališta o novim odnosima

Kriza u Sloveniji potrajat će sve dok se problematične slovenske tvrtke ne privatiziraju ili propadnu. Nakon toga će doći val ulaganja iz inozemstva jer domaći partneri više nemaju novca. Može se vjerovati da će se Slovenci tad primiti posla i početi uporno graditi neku novu Sloveniju. Prognoza za Hrvatsku mnogo je bolja. Gospodarstvo zbog ulaska u EU može samo napredovati, i od novih stranih ulaganja i od izvoza. Najveća zapreka u Hrvatskoj može biti samo nedostatak upornosti – tvrdi Tomislav Ćorak, direktor A. T. Kearneyja.

U Sloveniji traje veliko pospremanje i država se suočava s dva šoka. Prvi je ekonomsko-politički, rezultat je odluke političke elite da velike domaće tvrtke ne smiju pasti u ruke stranaca. Takav koncept kriv je za to što u prodaju po hitnom postupku ide 15 velikih poduzeća (Telekom Slovenije, Adria Airways, Aerodrom Ljubljana, Elan, Paloma, Žito, NKBM itd.), što je za Slovence veoma traumatično. U usporedbi s Hrvatskom, koja prodaje HPB i Croatia osiguranje, u Sloveniji traje prava trgovačka akcija. Drugi je šok pravosudni, koji je Hrvatska već doživjela. Na optuženičkim klupama našli su se bivši slovenski premijer Janez Janša, koji je dobio dvije godine zatvora, te slovenski tajkuni Igor Bavčar i Boško Šrot, koji bi zbog malverzacije u privatizaciji trebali robijati šest odnosno sedam godina. Kakva perspektiva čeka dvije zemlje 20 godina nakon osamostaljenja?

Ni hrvatsko ni slovensko gospodarstvo nije spremno za utakmicu u globalno zaoštrjenim okolnostima. Slovensko je u malo boljem stanju, ima nekoliko grana koje su već sada konkurentne ili imaju potencijal u europskim razmjerima, kao što su farmaceutika, kućanski uređaji ili neki dijelovi za automobilsku industriju. Hrvatska ima malo bolju situaciju u uslužnom sektoru, prije svega financijskom i turističkom. Unatoč svijetlim primjerima poduzeća u obje zemlje prezadužena su i premalo ulažu u razvoj. Hrvatska je privukla malo više stranih ulaganja, no to je i dalje malo u usporedbi sa Slovačkom ili Poljskom. Sličnost je i u prilično visokom proračunskom deficitu zbog povijesno neracionalne strukture proračunskih rashoda i pomanjkanja ideja desne i lijeve političke elite o tome kako oživiti gospodarstvo i istodobno urediti državne financije. Slovensko gospodarstvo dugoročno ima veći potencijal za uključivanje u međunarodne gospodarske tokove, a hrvatsko je sposobnije autonomno preživjeti na snažnom turizmu i s njim povezanim gospodarskim granama – smatra Nenad Filipović, akademski direktor IEDC-a – Poslovne škole Bled.

Slovenska i hrvatska turistička zajednica posljednjih pet godina postižu dobre rezultate zajedničkim nastupima na dalekim tržištima Kine, Japana, Izraela i Brazila, zaključuju se partnerstva s najjačim turoperatorima. Prema riječima Gorana Blažića, direktora HTZ-ova predstavništva u Sloveniji, koja nam je nakon Njemačke najjače turističko tržište, na adresu njegova ureda, za razliku otprilike nekoliko godina kad su se slovenski turisti žalili na neravnomjernim tretman i gostoljubivost, sada stižu samo pohvale za kvalitetu usluge.

Osim u turizmu Hrvatska nad Slovenijom trenutačno dominira u maloprodaji i proizvodnji robe široke potrošnje, jaka je u strojogradnji, telekomunikacijama i finacijskom sektoru. Slovenija pak ima jaku automobilsku industriju, proizvodnju uređaja te djelomično farmaceutiku.

Prve pozitivne posljedice ulaska Hrvatske u EU za sada se najviše osjećaju na granici. Prijevoznici manje čekaju, nema više nesnošljivosti i sad samo treba pokazati putne isprave, s time da to i dalje treba učiniti dva puta, na hrvatskoj i slovenskoj strani. Pevec je nedavno u suradnji s Poštom Slovenije počeo distribuirati letke na slovenske adrese u pograničnim područjima pozivajući ih u šoping. Konzumova internetska prodavaonica uvela je uslugu narudžbe hrvatskih proizvoda na web-stranici, koji u deset dana stižu na kućnu adresu u sve zemlje EU. Distributerska tvrtka Orbico na slovenskom tržištu posluje 23 godine i vlasnik Branko Roglić sad namjerava spojiti poslovanje u jedan sustav s integriranim funkcijama logistike i IT-a te ukinuti dva menadžmenta radi rezanja troškova.

Slovenija je na četvrtome mjestu kao hrvatski vanjskotrgovinski partner s udjelom od sedam posto u ukupnoj hrvatskoj robnoj razmjeni.

Izvoz u tu zemlju 2012. vrijedio je 828 milijuna eura, što je bilo za četiri posto više nego 2011.; uvoz je iznosio 946 milijuna eura i zabilježio je pad od sedam posto. Saldo robne razmjene i dalje je negativan, ali HGK procjenjuje da se potkraj godine može očekivati rast hrvatskog izvoza, tako da ćemo prvi put nakon 19 godina sa Slovenijom imati zabilježen vanjskotrgovinski suficit. U posljednjih deset godina ukupan je iznos slovenskih ulaganja u Hrvatsku, prema HNB-ovim podacima, bio 1,1 milijardu eura. Uglavnom se ulagalo u nekretnine i trgovinu, na koje zajedno otpada 60-ak posto ukupnih slovenskih ulaganja u Hrvatsku. Hrvatske tvrtke u Sloveniju su uložile ukupno 153,2 milijuna eura, uglavnom u trgovinu i proizvodnju hrane i pića.

Međutim, kad se u poslovnim krugovima govori o hrvatsko-slovenskim odnosima, govori se zapravo o Agrokorovu preuzimanju Mercatora, o kojem ekonomisti i dalje imaju oprečna stajališta. Na prvome mjestu treba biti kapital, a ne njegovo podrijetlo. To se vidi u slučaju Mercatora, koji se ne kupuje ni hrvatskim ni Todorčevim novcem, nego dolazi s financijskog tržišta koje je Todorčić vjeruje da će njime znati upravljati i jednoga ga dana vratiti – kaže Damir Novotny, ekonomski analitičar.

Jože Mencinger, najpoznatiji slovenski ekonomist, tu odluku smatra pogrešnom jer se, kaže, zadužena tvrtka koja ima mnogo nekretnina i o kojoj ovisi preostala slovenska prehrambena industrija prodaje tvrtki koja je mnogo zaduženija i koja mora iskoristiti sinergiju, dakle produljivati rok plaćanja dobavljačima, smanjivati plaće i prodavati imovinu. Kad je riječ o prodaji slovenskih državnih tvrtki, tvrdi da se to ne čini radi punjenja proračuna, nego ideologije koju diktira Europska komisija. – Posebnosti jednog i drugog tržišta EU će brzo ukloniti u ime slobodnog tržišta. Hrvatska, a pogotovo Slovenija, više nije zemlja u ekonomskom smislu riječi, nego provincija koje ni o čemu ne odlučuje – zaključuje Mencinger. Filipović preuzimanje Mercatora naziva ‘poslom stoljeća’, ali upozorava na to da proces još nije završen jer ovisi i o Agrokorovoj sposobnosti da zatvori financijsku konstrukciju i o dobroj volji regulatora da dopusti preuzimanje, što pak ovisi o dobroj volji politike.

Među ozbiljnim poslovnim ljudima nema zapreka. Neke tvrtke lijepo rade s tvrtkama kćerima u drugoj državi. Pitate li njihove čelnike što je najveći kamen spoticanja u međusobnim odnosu između Slovenije i Hrvatske, gledat će vas u čudu. Pitate li ih jesu li zadovoljni gospodarskom klimom i učinovitošću jedne ili druge države, dobit ćete konkretno primjedbe. Stoga pustimo parole o novodobnom bratstvu i jedinstvu te borbi protiv zajedničkog neprijatelja – Bruxellesa ili Kine – i pometimo svaki pred svojim pragom te poradimo na strukturnom jačanju gospodarstva, povećavanju utjecaja znanja, stvaranju uvjeta za dolazak kvalitetnih kadrova i kapitala iz inozemstva te održavanja socijalne države na temelju europskih stečevina – zaključuje Filipović. Političari se hvale kako su riješili najteže međudržavne probleme, međutim samo je briga prešla na drugoga. O graničnom prijeporu odlučivat će suci u međunarodnoj arbitraži, a o štednji u Ljubljanskoj banci Zagreb strani posrednici u Banci za međunarodno poravnanje u Baselu. Javnost pritom primjećuje da se, uza sve lijepe riječi koje su razmijenili Milanović i Bratušek, između slovenskih i hrvatskih političara ne osjeća kemija. Bar ne onakva kakva je postojala između Kosor i Pahora.