VIVERA

Glinjska Vivera svoju povijest piše u dva dijela: prvi od 1989., kad je osnovana kao dio Plivina programa prehrane, i onaj nakon 2001., kad postaje dio Grupacije Hipp, nakon čega počinje njezin uzlet.

U Glini se proizvodi cerealna dječja hrana i ekstrudirani proizvodi za cijelu Grupaciju Hipp. Otkad je obitelj Hipp 2001. preuzela Viveru, najbolja glinska tvornica ponovno se budi i napreduje. Pliva ju je osnovala radi proizvodnje sušenog voća i povrća, ali odonda je potpuno promijenila proizvodnu politiku. To je bio pun pogodak jer prihodi rastu unatoč svjetskoj krizi, samo su 2010. blago pali, ponajprije na domaćem tržištu.

Izvoz pak, na koji otpada više od 90 posto proizvodnje, stalno raste, zbog čega tvornica neprestano radi na rubu kapaciteta. Početkom srpnja zaposlila je 15 novih radnika. Sad ih je ukupno 188, od kojih je 161 u Glini, a ostatak u zagrebačkoj podružnici zadužen za prodaju i marketing; prosječna im je plaća 5500 kuna. Zbog veće potražnje broj zaposlenih i kapacitet tvornice mogli bi se uskoro još povećati.

• Zasad radimo u tri smjene i tim načinom rada uspijevamo ispuniti sve narudžbe, ali u dvije do pet godine morat ćemo uložiti mnogo, od 10 do 15 milijuna eura, u proširenje pogona – rekao nam je Viverin direktor Darko Baljak.

Od preuzimanja 2001. Hipp je uložio 70-ak milijuna kuna u osvremenjenje pogona. Vlasnici su vrlo zadovoljni jedinom tvornicom koja im proizvodi cerealne proizvode. Međutim, dok lokalni radnici profitiraju od širenja poslovanja, samo jedan domaći poljoprivrednik zadovoljava strogije Hippove standarde u isporuci sirovina. U Hrvatskoj je zahtjeve ispunio jedino OPG Siladi Josipa Siladija iz Kotoribe koji proizvodi ekološko brašno, ali sâm nema dovoljno da pokriva cijelu proizvodnju. To je sve cijena visokih Hippovih standarda, koji propisane mjere još postrožuje jer su njegovi proizvodi namijenjeni djeci. Primjena visokih standarda vidljiva je i u tvornici, gdje se na svakom koraku pazi na ekološke i higijenske uvjete. Iako je to složenije i skuplje, u tvrtki slijede pravila koja je donijela Europska komisija i dodatno postrožio vlasnik.

Viverin ovogodišnji plan, prema predviđanjima, bit će prebačen od 15 do 20 posto. Nakon rekordne 2012., kad je uprihodila 212 milijuna kuna, ove godine očekivala je oko 223 milijuna kuna, ali prema rezultatima na početku godine i sadašnjim narudžbama očekuju se prihodi od oko 250 milijuna. Prošle godine proizvela je više od 19 milijuna vrećica hrane, a ove godine planira proizvesti iznad 21 milijun. Gotovo se sva proizvodnja izvozi, i to zbog dvaju razloga. Prvi je, naravno, malo hrvatsko tržište, na kojem opada i natalitet, što znači da se smanjuje broj malih konzumenata Viverinih proizvoda. Drugi je razlog apsolutna dominacija Podravkina Čokolina na domaćem tržištu dječje hrane u koju se dodaje mlijeko.

Iako Hipp ima još nekoliko pogona u Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj i Rusiji, pogon u Glini jedini je koji proizvodi suhu dječju hranu koja se onda prodaje na svim tržištima na kojima ta posluje tvrtka. Njemačka i Austrija Viverina su glavna izvozna tržišta, ali sve više izvozi i u Vijetnam, koji joj je odskočna daska za kinesko tržište. U Kini vlada golemi potražnja za kvalitetnom dječjom hranom, što Baljak ilustrira iskustvom Njemačke, gdje Kinezi kupuju velike količine Hippovih proizvoda i poštom ih šalju svojim rođacima u Kinu; ondje na crnom tržištu dostižu i tripot višu cijenu. Razmatra se i certificiranje za košer i halal, što bi tvornici omogućilo da iskoraću na Bliski istok.

Budući da su domaći menadžment i strani vlasnici Viverom dobro upravljali i u krizi, glinska tvornica danas je jedan od najvažnijih kotačića u Hippu, stoga ubuduće treba očekivati zapošljavanje još ljudi i ulaganje od 100-tinjak milijuna kuna u povećanje kapaciteta proizvodnje, koja se sad izvozi u 42 zemlje.