Home / Tvrtke i tržišta / MLINAR Atlanticu najavljen bespotedni rat sendvičima

MLINAR Atlanticu najavljen bespotedni rat sendvičima

Mlinar je odlučio proširiti ponudu i poslovanje. Nakon što su poslovnica krenuli u osvajanje mađarskog i slovenskog tržišta direktor Marin Picukarić najavio je da napadaju Atlanticove sendviče Montana u HoReCa-kanalu. Mlinar je na nekoliko probnih lokacija pustio u prodaju novi brend pakiranih sendviča Mlinar snack.

  • Za razvoj novog brenda, pakiranih sendviča iz linije Mlinar snack, odlučili smo se jer već dugi niz godina na domaćem tržištu pakiranih sendviča nije bilo moguće primijetiti inovativan pristup. Od pojave prvoga pakiranog sendviča s produljenim rokom trajanja, tzv. trokuta, na tržištu se nije pojavljivalo ništa što bi bilo zamijećeno, novo, drukčije, kvalitetnije – rekao nam je Picukarić.

U prvoj fazi cilj im je prodavati ih u vlastitim prodavaonicama i nekim kafićima kako bi dobili povratne informacije od kupaca na novi proizvod i da bi ga dodatno usavršili. Pojasnio je gdje vide mane dosadašnjih sendviča i što Mlinar snack donosi na tržište.

  • Ponuda trokuta s vremenom je nadograđena sendvičima u blijedom pecivu, bez vidljivog nadjeva i u potpuno neatрактивnoj ambalaži. Stoga je bilo pitanje vremena kad ćemo reagirati. Cilj nam je bio napraviti proizvod koji će promicati svježinu i postaviti nove standarde okusa i izgleda pakiranih sendviča – istaknuo je.

Trenutačno u ponudi imaju pet vrsta sendviča: s purećom šunkom, pečenicom, šunkom i sirom, pršutom i tunjevinom. Picukarić ističe da je riječ o kombinaciji najkvalitetnijih i pažljivo odabranih sastojaka. Nakon probnog faze u Mlinaru su najavili širenje.

  • Čim dokumentiramo zadovoljstvo kupaca da je riječ o dobrom i atraktivnom proizvodu, slijedi suradnja s lancima benzinskih postaja (za sada surađujemo s Lukoilom) i prodaja u HoReCa-kanalu – dodao je Picukarić.

Nakon što su postali lideri u pekarskom poslu Mlinar je odlučio napasti i posao sa sendvičima. Do sada je na tom tržištu vladala Montana, a Picukarić se nada da bi je mogli svrgnuti s prvog mjesta Mlinar snackom. (A. E.)

Page 2

URED ZA TRGOVINSKU POLITIKU ČAJO OTIŠAO, URED VIŠE NIKOGA NE ZANIMA

Denis Čajo, dugogodišnji suradnik Nevene Mimice, aktualnog povjerenika za zaštitu potrošača u Europskoj komisiji, odlučio ga je pratiti i u Bruxelles, gdje je sada član Mimičina kabineta. No njegovo dosadašnje radno mjesto predstojnika Državnog ureda za trgovinsku politiku očito nikome nije bitno jer je ta pozicija još nepopunjena, a ne zna se ni što će biti s tim uredom. Paradoksno je to što je Ured osnovan nedavno s argumentom da se tom području, posebno u kontekstu izlaska Hrvatske iz Cefe i ulaska u EU, želi dati poseban tretman. Trenutačno glavnu riječ u Uredu ima Čajina zamjenica Tatjana Tomić, ali kako se može doznati iz izvora bliskih Vladi, sudbina Ureda upitna je. Sve su opcije otvorene – gašenje, pripajanje Ministarstvu gospodarstva ili vanjskih poslova. (M. B.)

ZAPOSLENOST Radnih mjesta točno koliko i za vrijeme rata

Hrvatska je lani imala zaposlenih koliko i na početku Domovinskog rata. U 2012. godini broj zaposlenih prema podacima Državnog zavoda za statistiku bio je 1,36 milijuna, godine 1991. zaposlenih je bilo 1,44 milijuna, a 1992. 1,28 milijuna. Dakle, prema tom smo se kriteriju vraćali u vrijeme kada je gotovo pola teritorija države bilo okupirano, a velik dio izložen najjačim napadima. Ratnih se godina broj zaposlenih smanjivao, a minumum je dosegnuo 1997. godine, kada je zaposlenih bilo samo 1,18 milijuna. Za usporedbu, vrhunac zaposlenosti bio je 1987. godine, kada je zaposlenih bilo 1,62 milijuna. Od kraja rata našavamo broj zaposlenih rastao je, a najviše zaposlenih zabilježeno je 2008., kada ih je bilo 1,51 milijun. Nažalost, od te godine i početka snažne gospodarske krize broj zaposlenih samo pada. Prošlogodišnjim smo se brojem vratili u vrijeme 2004., kada je bilo 1,35 milijuna zaposlenih, i 2005., kada je broj zaposlenih iznosio 1,37 milijuna. Budući da se realni sektor još nije oporavio, a analitičari i dalje očekuju pad gospodarstva, nema nade da će se broj zaposlenih povećati. Jedino gdje je broj zaposlenih u kriznim godinama rastao javna je uprava. (M. B.)

Geofoto očekuje nove suvlasnike

Tvrtka Geofoto, prema riječima većinskog vlasnika Zvonka Biljeckog, u intenzivnim je pregovorima s EBRD-om, koji je prije nekoliko mjeseci pokrenuo postupak za utvrđivanje uvjeta za stečaj. Očekuje da bi pregovori o načinu na koji će EBRD izaci iz vlasničke strukture Geofota trebali biti dovršeni do kraja kolovoza. – U tijeku nam je predstječajna nagodba. To je dosta promijenilo stanje na pozitivno jer nas je utvrđivanje uvjeta za stečaj blokiralo u radu. EBRD nije inzistirao na stečaju i sada idemo na sporazum. Poslali smo im ponudu i očekujemo njihov odgovor – kaže Biljecki. U tijeku su i pregovori s partnerom iz Njemačke i iz SAD-a o dokapitalizaciji i ulasku u vlasničku strukturu Geofota u manjinskom iznosu. Dobili su projekte u Azerbajdžanu i Sudačkoj Arabiji, gdje su ugovorili u proceduri, a prihvaćeni su i projekti u Keniji i Nigeriji, ali još nije pokrenuto ugovaranje. (M. B., J. T.)

ADRIS GRUPA

Svijetla točka polugodišta jest Cromaris

Rovinska Adris grupa objavila je da je u prvom ovo-godišnjem polugodištu ostvarila 1,37 milijardi kuna ukupnih prihoda, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje pad od 3,6 posto. Najveći doprinos padu prihoda dao je TDR, kojemu je prodaja pala za 12,9 posto, a polugodišnja svijetla točka Adrisovih tvrtki zadarski je Cromaris, kojemu je na čelu Goran Markulin. Cromaris je u prvom polugodištu prodaju po- većao za 40 posto, a izvoz, ponajprije u Italiju, gdje je početkom godine osnovao i tvrtku, porastao je za 70 posto. Inače, Cromaris je prošle godine imao prihode veće od 150 milijuna kuna. (M. T.)

HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

Čudan tajming za davanje ljetnih potpora

Vijeće Hrvatske turističke zajednice donijelo je potkraj srpnja odluku o potporama turističkih manifestacija u iznosu od 3,25 milijuna kuna, i to za 2013. godinu! Malo je reći da je tajming čudan s obzirom na to da se većina manifestacija već održala ili se održava. – Za sredstva iz gradskog proračuna znali smo potkraj godine, a tek sada smo dobili obavijest o odobrenim sredstvima HTZ-a. Za neke projekte to je problem jer pri javljanju na natječaje ne mogu zatvoriti financijsku konstrukciju – kaže Kristijan Nemet iz TZ-a Novigrada, koji organizira Gnam Gnam gastrofestival, za koji je od HTZ-a dobio 50 tisuća kuna. (Ž. L.)