AFANASIEV

Omjer izlistanih ruskih tvrtki u Londonu i Moskvi trenutačno je oko 50:50, ali u posljednjih godinu dana prevaga polako ide u korist Rusije. Uspjeh je to koji je u nešto više od 12 mjeseci svog mandata na čelu Moskovske burze ostvario Aleksandar Afanasiev pokušavajući pretvoriti Moskvu u svjetsko financijsko središte.

Na Moskovskoj burzi, nastaloj potraj 2011. godine spajanjem dotad najvećih dviju ruskih burzi, ne kriju da im je ambicija uvrstiti se u prestižno društvo svjetskih financijskih centara poput Londona i Pariza. I sami su, međutim, svjesni da tu utrku ne mogu dobiti bez novih proizvoda i fleksibilnijeg zakonodavstva.

Pokazati zube Zapadu zadaća je koju provodi Aleksandar Afanasiev, šef Moskovske burze, koji se u taj ambiciozni pohvat razvoja upustio nakon što su se spojili indeksi Micex i RTS. Te burze karakterizirala je niska likvidnost, a njihovim udruživanjem željelo se optimizirati tržište, smanjiti troškove transakcija i olakšati trgovanje domaćim i stranim ulagačima. O važnosti pothvata najbolje govori činjenica da se prvi zajednički izvještaj ujedinjenih burzi našao na popisu 12 najvažnijih ekonomskih događaja koji su obilježili Rusiju u 2012. godini, uz bok stvaranju jedinstvenoga ekonomskog prostora Rusije, Bjelorusije i Kazahstana, pozicioniranju Rusije među 50 najboljih zemalja za poslovanje na Bloombergovoj listi, privatizaciji dijela Sberbanka i Megafonovom IPO-u na Londonskoj burzi. Danas se, kako su nam se pohvalili, Moskovska burza nalazi među top-20 burzi u svijetu prema tržišnoj kapitalizaciji i deveta je prema vrijednosti trgovanja derivatima, a stalnim poboljšanjem infrastrukture i novim proizvodima pripremili su svjetskim financijskim centrima.

Da bi Moskva postala svjetsko financijsko središte, ističu, nužna je daljnja prilagodba zakonodavstva kako bi se privukli strani ulagači, nove kompanije, ali i olakšalo ulaganje domaćim igračima, a ta zadaća ne bi trebala teško pasti Afanasievu, koji je od 1991. u svijetu financija. Taj 51-godišnjak diplomirao je na Moskovskom financijskom institutu međunarodnu ekonomiju, gdje je stekao i doktorat. U ruskoj bankarskoj industriji prisutan je od 1991. godine, a sudjelovao je u stvaranju prve investicijske banke sa stranim kapitalom u Rusiji, gdje je bio i direktor. Nakon višegodišnje karijere u bankarstvu, 2005. Afanasiev dolazi na burzu, prvo u vijeće Micex FX Marketa, da bi 2011. postao zamjenik predsjednika Uprave ujedinjenih burzi. Na čelu Moskovske burze nalazi se od lipnja 2012. godine.

Trenutačno se, kako je pojasnio glasnogovornik Moskovske burze Andrej Braginski, razgovara o tome da se ruskim mirovinskim fondovima dopusti ulaganje u dionice i uvedu porezne olakšice za ulagače.

• Posljednjih godina mnogo je napravljeno, ali još je mnogo posla pred nama, ponajprije što se tiče stvaranja fleksibilnijih zakona za ulagače – ističe Andrej Braginski te navodi da im je jedan od važnijih ciljeva privući ruske kompanije izlistane u Londonu.

Trenutačno je omjer izlistanih tvrtki u Londonu i Moskvi oko 50:50, ali u posljednjih godinu dana pomalo ide u korist Moskve, kaže Braginski.

Inače, na Moskovskoj burzi izlistane su velike ruske kompanije poput Rosnefta, Gazproma, Lukoila i Sberbanka, a strane kompanije tek iščekuju ulazak.

• Izlistavanje stranim kompanijama na Moskovskoj burzi dozvoljeno je, ali taj se aspekt tek treba razviti – pojašnjavaju s Moskovske burze.

Ljubav ruskih kompanija i Londonske burze gotovo da je tradicionalna. U anketi provedenoj 2011. godine pokazalo se da većina ruskih kompanija preferira LSE. Najviše IPO-a ruskih kompanija u Londonu, njih 18, zabilježeno je 2006. godine, a godinu poslije bilo ih je 15, otkako taj trend opada te ih je 2011. godine bilo tek sedam. Londonska burza najpopularnija je bila među ruskih naftnim i plinskih kompanijama, na koje otpada devet IPO-a, nekretninskih kompanijama s osam IPO-a te metalcima, koji su tamo imali šest IPO-a, a od ujedinjenja burzi u Moskvi brojke polagano idu u njihovu korist.

Na Burzi su u stalnim pregovorima i s predstavnicima vlasti i regulatora kako bi se mogle uvesti nužne reforme i promjene zakonodavstva koje će rezultirati mobilizacijom domaćega kapitala, a kao primjer navode omogućavanje ulaganja u dionice mirovinskim fondovima. Jedno od pravila koje im se nalazi na putu odnosi se na to da mirovinski fondovi kraj svake godine moraju zaključiti s pozitivnim prinosom, što ih onemogućava u ulaganju u dionice. Očekujemo da će se to ograničenje ukinuti do kraja godine – kažu s Burze.

Što se tržišta derivata tiče, iako relativno mlado, već zauzima važno mjesto u svijetu te se nalazi među top-10 svjetskih platformi za trgovanje derivatima, a forex-tržište krucijalni je dio ruskoga financijskog sustava. Trenutačno se 84 posto ukupnog obujma trgovanja na forex-tržištu odnosi na valutni par USD/RUB, a drugi najpopularniji par je EUR/RUB, na koji otpada 15 posto ukupnog trgovanja. Lani smo također ugovorili suradnju s Deutche Börseom pa tako možemo ponuditi trgovanje derivatima Mercedesa, Siemensa i još nekoliko poznatih njemačkih kompanija – pohvalio nam se Braginski.

Kako kaže Braginski, krizu su osjetili u smaženom obujmu trgovanja dionicama, a, s druge strane, trgovina obveznicama udvostručila se. Ukuhan obujam trgovanja 2012. godine iznosio je 369,7 milijardi rubalja, što je 24 posto bolji rezultat u odnosu na skupni rezultat MICEX-a i RTS-a u 2011. Što se stanka ruskoga gospodarstva tiče, tamošnje mjerodavno ministarstvo snizilo je procjene rasta u ovoj godini, s ranijih 3,6 na 2,4 posto, nevješi kao razloge slabiji izvoz, oskudna ulaganja i usporavanje osobne potrošnje, a na ruskog gospodarstvo najveći negativni utjecaj mogle imati niže cijene sirovina i usporavanje globalnog gospodarskog rasta. Naglašeno je tada da je Vlada predana usvojenom fiskalnom pravilu prema kojem se plan državne potrošnje temelji na dugoročnoj prosječnoj cijeni nafte, a proračunski manjak ograničava na jedan posto bruto domaćeg proizvoda.

Prema novim procjenama MMF-a, ruski BDP ove bi godine trebao porasti 2,5, a iduće 3,3 posto. U izvještaju objavljenom u travnju te brojke su bile više za 0,9, odnosno 0,5 posto, a procjene ekonomskih izgleda zemalja Zajednice Nezavisnih Država (ZND) bile su također niže od prethodnih. U travnju se prognoziralo da će njihov zajednički rast BDP-a ove godine biti 2,8, a 2014. godine 3,6 posto, sada su pokazatelji pali za 0,6 i 0,4 posto. Glavni rizici u budućem razvoju ruskoga gospodarstva odnose se na pad cijena sirove nafte u svijetu i pogoršanje situacija na inozemnim financijskim tržištima, ali prema prognozama OECD-a uz poboljšanje trgovinskog okoliša jačat će i privlačnost za strana ulaganja. To bi trebalo dati vjetar u leđa i razvoju Moskovskih burza, urode li plodom pregovori o fleksibilizaciji zakonodavstva.