Home / Financije / OBNOVA FASADA Skela na zgradama čak manje nego prethodnih godina

OBNOVA FASADA Skela na zgradama čak manje nego prethodnih godina

Ne tako davno, iz Banskih dvora pompozno je najavljen program obnove fasada, iz usta tadašnjega prvog dopredsjednika. U međuvremenu, od velikih je najava ostala tek poneka skela na ulicama naših gradova. Prije bi se moglo reći da je riječ o redovnoj obnovi dotrajalih gradskih pročelja nego o sustavno promišljenom biznisu. Kakvo je stanje s obnovom fasada, može li obnova pročelja ikako kompenzirati prave građevinske radove, kojih već petu godinu nema?

U Zagrebu podružnica prezaduženoga Zagrebačkog holdinga Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo nastavlja obnovu pročelja u užoj gradskoj jezgri. Riječ je o programu započetom sada već podaleke 2001. godine, zahvaljujući čemu je do sada više od 100 zgrada dobilo novi izgled. Sagledavajući želje suvlasnika i njihove financijske mogućnosti, izrađen je i novi program obnove pročelja za 2011. i 2012. godinu, koji je obuhvatio 42 zgrade, ukupne vrijednosti oko 43 milijuna kuna, od čega bi Grad Zagreb osigurao oko 30 posto iznosa. Za preostali iznos investicije koji financiraju suvlasnici Grad je osigurao namjenske kredite Zagrebačke banke, uz rok otplate do 15 godina, bez hipoteke. Tu je mogućnost financiranja sanacije pročelja putem oglašavanja na skeli, bez obzira na to što se u posljednje vrijeme ta odluka preispituje.

U sklopu programa obnove pročelja koji naša podružnica provodi u suradnji s Gradom Zagrebom i Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode ukupno je od 2001. godine do danas obnovljeno ili je u obnovi 118 pročelja, ukupne vrijednosti oko 50 milijuna kuna. Programom obnove pročelja za 2013. i 2014. godinu koji je Grad Zagreb prihvatio i temeljem kojega je potpisan sporazum o sufinanciranju predviđena je obnova 33 zgrade. U ovoj godini ugovoreno je manje radova na pročeljima u odnosu na prethodne dvije godine, čemu je razlog novac, kako gradski tako naših suvlasnika – tvrdi Nada Matić, voditeljica Odjela velikih popravaka u Gradskom stambenom komunalnom gospodarstvu.

  • Ma kakva obnova fasada, to su najobičnije gluposti, zašto se kao novinar uopće bavite tim potpunom nebitnim temama, tim bezvezarijama? – pita Zdenko Karakaš, direktor HUP-ove udruge graditeljstva.

  • To je sve skupa jedno veliko ništa, jedna velika nula, to što vidite nekoliko skela u Zagrebu, to je maska i obmana. Pišite o javno-privatnom partnerstvu, pitajte ljude iz državnog sektora koji za to primaju plaću što rade i kako provode tu ideju. Sve skupa je ništa jer nema pravih poslova, sve je ubijeno i uništeno, sve stoji, ništa se, ali baš ništa ne događa, situacija je svakim danom sve gora. Za obnovu fasada trebalo bi izdvajati 7-8 posto našega godišnjeg bruto proizvoda, a mi nemamo ništa. A uskoro će ionako sve propasti, jer ništa se ne radi. Tih su nekoliko fasada kap u moru i ne mogu biti baš nikakav oporavak u graditeljstvu jer je to previše sporedna stvar u ovom biznisu.

Situacija je u građevini takva da smo se pitali što ćemo raditi jer nam je u odnosu na 2008. godinu posao prepolovljen – veli nam direktor tvrtke Reflex Zagreb, koja se bavi izvedbom fasada i izolacijom, Marin Validžić.

  • Radimo na području Varaždina i Vladin nam je program energetske obnove zgrada stigao u zadnji čas. To je zapravo program Ministarstva gospodarstva za 2012. i 2013. godinu. Što će dalje biti, ne znam jer nema novih narudžbi – kaže Validžić.

Malo optimizma dolazi iz Rijeke, gdje je dojam da se obnavlja ipak nešto više fasada.

  • U Rijeci su pričuve malo veće, ali ovdje je osnovana i udruga stanara, koja je napravila jako mnogo, svijest se polako budi, čak je po rastao i broj tvrtki koje se time bave. Pritom je ključnu ulogu imala novoosnovana udruga fasadera i krovara, jer se međusobno družimo, razgovaramo, izmjenjujemo iskustva, nudimo nešto novo. Grad Rijeka u obnovi fasada sufinancira kamatu, pomaže pomoću fondova, a najavljeno je i uklanjanje kamate, kao i povrat dijela novca nakon obavljenog posla – kaže Dževad Osojkic, predsjednik Sekcije građevinarstva Udruženja obrtnika Rijeke i tajnik Hrvatske udruge fasadera i krovara. Njemačka je na obnovi 1,3 milijuna zgrada zaposlišta 345 tisuća novih radnika. U Hrvatskoj za obnovom vapi 80 posto zgrada i to bi mogla biti šansa našem cjelokupnom gospodarstvu, ne samo građevincima. Tako su neke zemlje EU nacionalnim i lokalnim projektima obnove zgrada uspješno pokrenule svoju privredu, smatra Osojkic. Pitanje je jedino ima li Hrvatska ikakve financijske snage (privatne, javne) za takvo što.