Home / Poslovna scena / Želimo da svatko tko se koristi e-bankingom koristi i uslugom e-građani

Želimo da svatko tko se koristi e-bankingom koristi i uslugom e-građani

DARKO PARIĆ, pomoćnik ministra uprave za e-Hrvatsku: O no o čemu se dosad samo postavljalo pitanje zašto, npr. zašto državna uprava nije umrežena umjesto da građani obiju šalter ili zašto se ništa s državnom administracijom ne može obaviti online-putem, uskoro bi trebalo postati stvarnost. Uprava za e-Hrvatsku, sada u sklopu Ministarstva uprave, radi na tome da se ta stvarnost počne događati od iduće godine. Treći je projekt, o kojem se samo govori godinama, ujedinjavanje optičke infrastrukture u vlasništvu državnih tvrtki. Sve to ne prolazi bez otpora državnih službenika, ali pomoćnik ministra uprave za e-Hrvatsku Darko Parić ima potporu politike. U intervjuu za Lider govori o digitalnoj budućnosti hrvatske države.

  • U javnosti se u ovih godinu i pol dana govorilo o tri velika projekta: e-registri, e-građani i ujedinjavanje državne optičke infrastrukture. Radi li se na svima paralelno? Vozimo na sva tri kološkija paralelno. To su tri glavna projekta kojima se bavimo, s tim da je svaki od njih megaprojekt za sebe. Naš je osnovni problem što smo potpuno izolirani, kao što je i dosad bio slučaj s Uredom za e-Hrvatsku. Ono što smo shvatili na početku jest da je koordinacija glavni preduvjet, dosad su se stvari odvijale stihijski i nepovezano.

  • Jedan od prvih koraka bio vam je povezivanje e-registara, dokle se u tome stiglo? Osnovni je problem u registrima i bazama podataka o građanima koje čuva država. Ondje se nalazi jako mnogo podataka koji se neoptimalno koriste. Dosad se svaki proces odvijao zasebno i to tako da smo iskorištavali građane kao ulaz u bilo koji proces, što znači da su građani morali svaki dokument nositi sami u bilo koje tijelo državne uprave. U Zakonu o upravnom postupku čak piše da bi službenici trebali sami pribaviti dokumente koji postoje u tom ili nekom drugom tijelu državne uprave. No to je ostalo samo u teoriji. Sada postoje odluke Vlade prema kojima sva tijela moraju urediti podatke koje imaju u registrima. Idućom odlukom Vlade, koja bi trebala biti donesena iza ljeta, dat će se rok u kojem će se svi vlasnici registara, npr. Ministarstvo uprave (podaci o državljanima, rođenima, vjenčanima, umrlima, popis birača) prilagoditi, spojiti na OIB sustav i nakon nekog vremena nijedno tijelo državne uprave neće smjeti tražiti od građana nijedan podatak koji se nalazi u nekom od tih temeljnih registara.

  • Kada će to biti? Sljedeće godine donijet ćemo te odluke, ali i prvi put zakon o nacionalnoj informacijskoj infrastrukturi, koji je sada u završnoj fazi pisanja. No trebat će nešto vremena da se svi sustavi prilagode. U konačnici zabranit ćemo da npr. Ministarstvo unutarnjih poslova za izdavanje putovnice traži da donesete domovnicu ili rodnii list koji se nalaze u Ministarstvu uprave i dostupni su elektroničkim putem. Godinu i pol dana radimo na tehnološkim pretpostavkama da se to može dogoditi. Kada se donese i zakon, neće biti nikakvih prepreka da ne profunkcioniira država bez papira.

  • Zašto vjerujete da će to sada uspjeti kada je i dosad zakon propisivao da građani ne bi trebali svuda nositi dokumente? To je točno, ali mora se priznati i da dosad nisu postojale temeljne pretpostavke da se takvo što može dogoditi. Da bi MUP mogao iskorištiti podatke nekih drugih ministarstava, mora postojati neki sustav. Postojao je samo autonomni sustav Porezne uprave, koja se povezala s onim registrima koji su joj bili potrebni.

  • Ni OIB nije potpuno zaživio. OIB je funkcionirao u svim aspektima gdje je to trebalo Poreznoj upravi, a na mnogim mjestima u državnoj upravi nije bio prihvaćen kako je trebao biti. Svište što sada radimo OIB postaje temeljni identifikator svakoga građanina i jedini jedinstveni identifikator. Nadam se da ćemo u idućoj godini moći vidjeti prve rezultate toga što sada radimo.

  • Drugi je projekt e-građani, kada možemo očekivati konkretno e-usluge? Danas svi imamo pametne telefone, stalno smo online, jedino u komunikaciji s državom za sve moramo ići na šalter. U realnom svijetu vrijeme protječe brzo, a kod države sve ide polako. Stoga smo odlučili da moramo napraviti iskorak u e-svijet, na internet. Projekt e-građani planiramo pustiti u produkciju početkom 2014. godine. Jako je sličan sustavu e-bankinga pa će se i u sustav e-građani moći logirati s vjerodajnicama (korisničko ime i zaporka), koje će besplatno izdavati Fina, a elektronička osobna iskaznica, koju MUP planira izdati u prvoj polovici iduće godine, također će biti vjerodajnica za taj sustav. Sustav će fizički izgledati kao državni mailbox, putem kojega će građani prvi put moći komunicirati s državom. Npr., MUP vam može poslati poruku da vam istječe osobna iskaznica ili putovnica, Ministarstvo zdravlja da vam se liječnik preselio, da je na godišnjem i tko ga mijenja itd. S druge strane, građani će moći vidjeti tko im je liječnik, je li mu uplaćena plaća s doprinosima, pregledati radnu knjižicu, poreznu karticu itd. Treća vrsta usluga jest mijenjanje podatka, tako ćete moći npr. promijeniti liječnika online, ispuniti poreznu karticu, predati zahtjev za izdavanje nove putovnice… Neće sve biti moguće odmah, ali planiramo da sustav, kada ga u siječnju pustimo u rad, ima 20-30 različitih usluga. Cilj nam je privući 900 tisuća Hrvata koji dnevno upotrebljavaju e-banking.

  • S kojim ćete uslugama početi? U pilotu smo napravili nekoliko usluga. Neke su izraženi potencijalni mirovine, uvid u plaću i davanja na plaću te sve ugovore na temelju kojih vam je isplaćivan novac, u HZZO-u možete vidjeti tko vam je liječnik, s Ministarstvom znanosti napravili smo projekt e-imenik, gdje roditelji mogu u realnom vremenu vidjeti sve ocjene i izostanke učenika, a u Poreznoj upravi može se vidjeti porezna kartica. Gradimo centralni sustav, a na svima je da razvijaju usluge koje ćemo uključiti u taj sustav. Drugi dio projekta bit će gov.hr, centralno mjesto Vlade prema uzoru na gov.uk.

  • Koliko ljudi radi na tim projektima? U pilotu smo napravili nekoliko usluga. Neke su izraženi potencijalni mirovine, uvid u plaću i davanja na plaću te sve ugovore na temelju kojih vam je isplaćivan novac, u HZZO-u možete vidjeti tko vam je liječnik, s Ministarstvom znanosti napravili smo projekt e-imenik, gdje roditelji mogu u realnom vremenu vidjeti sve ocjene i izostanke učenika, a u Poreznoj upravi može se vidjeti porezna kartica. Gradimo centralni sustav, a na svima je da razvijaju usluge koje ćemo uključiti u taj sustav. Drugi dio projekta bit će gov.hr, centralno mjesto Vlade prema uzoru na gov.uk.