Gosti novog doba Budućnost turizma kontroverzna je i kontrastna

Budućnost turizma kontroverzna je i kontrastna. Na sceni su nove turističke korisničke niše i trendovi. Na tržište ulaze tri važna turistička potrošačka segmenta – šireće obitelji (‘evolving families’), tzv. C&P specijalisti i ekspanzivna generacija srednje dobi (50+). Treba ih identificirati i sukladno tomu sustavno korigirati aktivnosti.

Ovdje ćemo pojasniti neke od ključnih kretanja s naglaskom da su izazovi veliki i katkad suprotni. Slijedom toga na tržište ulaze tri važna turistička potrošačka segmenta – šireće obitelji (‘evolving families’), C&P specijalisti i ekspanzivna generacija srednje dobi (50+). Šireće obitelji obuhvaćaju višegeneracijske obitelji koje, slikovito rečeno, zauzimaju u svojim turističkim kretanjima gotovo cijele katove receptivnih sadržaja. No činjenica rasta jednočlanih kućanstava s druge strane nameće istodobno potrebu stimuliranja individualnih putovanja jer gosti te vrste zahtijevaju izričito opuštanje i – mir.

C&P specijalisti (‘coffee-and-power’ ili u slobodnom prijevođu ‘mjesto za kavu i utičnica za laptop’) novi su tip poslovnih putnika na sceni. Traže ambijent kreativnih kafića u kojima se mogu nadahnuti družeći se s drugim turistima, koji rade na laptopima i pametnim mobilnim telefonima te tabletima.

Ekspanzivni turisti srednjih godina (tzv. millennials), rastući segment 60+ turista, najvažnija je dobna turistička skupina (do 2030. godine bit će ih više od milijarde). U potrazi su za novim doživljajima i uslugom koja će respektirati njihove potrebe a da ne budu etiketirani starima. Neki ih nazivaju ‘sada’ ili In real-time generation’, što znači da sve što žele trebaju odmah, trenutačno i uz iznimnu fleksibilnost u odnosu na traženo.

Techno-travel pristup donosi uskoro novu vrstu gostiju u sva tri segmenta – tzv. ‘nevidljivog turista’ koji će zahvaljujući svojom high-tech opredjeljenju ljetovati gotovo potpuno autonomno, bez direktnoga kontakta s nizom direktnih isporučitelja kao što su planiranje i rezervacija, check-in na aerodromu i u hotelu, posluživanje u sobi (human-free travel experience).

S druge strane, istodobno raste i potražnja za personaliziranom i prema željama skrojenom uslugom (concierge service) – osobljem koje govori nekoliko jezika, gastro-chefovima koji će odmah na zahtjev pripremiti veganska jela – sve u cilju da izgrade i održe dugoročniju vjernost krajnjega korisnika. Ono što nas treba zabrinuti na globalnom planu jest opasan zaokret svjetskih turističkih putovanja. Turizam će rasti za tri do pet posto u svjetskim razmjerima, ali ne toliko na europskoj razini koliko na razini zemalja BRICS-a, i to i u emitivnom i u receptivnom segmentu. Oko trećine turističke potrošnje u emitivnom dijelu otpadaće do 2020. godine na turiste iz Azije. U receptivnom hit postaje Latinska Amerika, posebice Brazil imajući u vidu Svjetsko nogometno prvenstvo 2014. u Brazilu odnosno Ljetne olimpijske igre 2016. također u Brazilu, tj. Rio de Janeiru.

Eko-logija odnosno održivost u svakom segmentu postaje gotovo religija.

Popisnici dokumenta ‘Tourizam 2023 Vizija’, od kojih se neki ubrajuju među ključne globalne turističke igrače (između ostalih ABTA, Advantage Travel Centres, British Airways, Carnival UK, Sunvil, The Co-operative Travel, The Travel Foundation, Thomas Cook, TUI Travel), odlučili su se za šest principa – zaštita prirodnog okoliša, razvoj ljudskih resursa u turizmu, osiguranje uvjeta da destinacije imaju koristi od turizma, inovativan pristup prijevozu i resortima te razvoj poslovanja održivog s okolišnog, društvenog i financijskog aspekta. Na tri područja kreće se na razini globalne turističke industrije odmah, i to prema pojašnjavanju i tumačenju da turizam isporučuje stvaran ekonomsko-socijalni benefit turističkim destinacijama na kojima se razvija, postizajući da turizam postane zaista industrija s niskom razinom utjecaja ugljičnog onečišćenja te sustavnom ohrabivanju potražnje turista za održivim turizmom u svim aspektima. Dodatnu težinu svemu daje prevladačuće uvjerenje da se kod mnogih pod luksuzom danas smatra ‘očuvani okoliš’.

Kvalitetna rješenja ne mogu se postići više improvisiranjem i klasičnom sezonskom ‘sačekušom’. Odgovorno upravljanje turizmom zahtijeva sve više minuciozno upravljanje slično složenoj stožerovoj vojnoj operaciji godišnjega karaktera s taktičkim zamislima i potezima te odgovarajućim dinamikom aktivnosti za svako razdoblje posebno. I multidiscipliniran tj. međuresorski usklađen manevar (pristup) – od ministarstava unutarnjih i vanjskih poslova te europskih integracija, poljoprivrede, prometa i infrastrukture do zdravlja i naravno turizma kao strateškoga koordinatora u suradnji s realnim sektorom u turizmu. Shvatimo li to na pravi način i što brže – to bolje za nas!