Home / Tvrtke i tržišta / Mogući prioritetni sektori za financiranje iz fondova EU

Mogući prioritetni sektori za financiranje iz fondova EU

Hrvatska tek treba uspostaviti mehanizme koji će omogućiti povezivanje znanstvene zajednice s gospodarstvenicima, osobito s malim i srednjim tvrtkama.

Mogući prioritetni sektori za financiranje iz fondova EU uključuju prehrambenu industriju, drvenu industriju, razvijanje dijelova za automobilsku industriju, fotoniku, napredne materijale i tehnologije, biotehnologiju, nanotehnologiju, te mikro- i nanoelektroniku.

Kako to rade veliki pokazuje Podravka, jedna od hrvatskih kompanija s najdužim iskustvom u suradnji sa znanstvenim sektorom, što pokazuje i nedavno potpisivanje ugovora s Institutom Ruđera Boškovića o osnivanju zajedničkog Centra za inovacije u hrani. Na tržištu se traže proizvodi i usluge s dodanom vrijednošću, što u slučaju Podravke znači inovaciju. Inovacija može biti u raznim sferama: od inovativnog sastojka, tehnologije, pakiranja, efikasnog upravljanja energijom i proizvodnjom, do marketinga. Tržišni uvjeti nalažu nam potrebu multidisciplinarnog povezivanja i ovim smo sporazumom poslali jasnu poruku: gospodarstvo i znanost moraju se ujediniti u zajedničkom cilju dizanja konkurentnosti. U Hrvatskoj smo na početku tog procesa, ali moramo biti iznimno brzi, radi umrežavanja hrvatskih resursa i snažnog odgovora na globalnu konkurenciju, koja je te resurse već ugradila u vrijednost svojeg proizvoda – ističe Jasmina Ranilović, direktorica Podravkinog sektora Istraživanje i razvoj.

Rozelindra Čož-Rakovac, predsjednica Savjeta za gospodarstvo IRB-a, ističe da se projekti koje Institut ostvaruje s gospodarstvom odnose na prehrambenu, farmaceutsku, obrambenu i kemijsku industriju, energetiku i ICT sektor, a tvrtke sa kojima surađuje su, osim Podravke, i Pliva, Ina i Belupo. Neupitna kompetentnost IRB čini poželjnim partnerom na zajedničkim projektima s gospodarstvom. Organizirani su mnogobrojni sastanci s gospodarstvenicima na kojima smo razgovarali o njihovim potrebama, ali isto tako i o našim mogućnostima stavljanju na raspolaganje našu infrastrukturu, sofisticirana istraživanja i tehnološka unapređenja. Za sada smo primijetili dobru zainteresiranost gospodarstvenika za takav pristup – ocjenjuje Čož-Rakovac.

Postojeći mehanizmi usmjereni su uglavnom na pitanje transfera tehnologije iz sektora istraživanja i razvoja u industriju, i to isključivo za potrebe industrije koja to znanje eksploatira samo u ograničenim količinama. Zato je osim financijskih instrumenata, važno postojanje tehnološke i poslovne infrastrukture koja će i novoosnovanim tvrtkama omogućiti razvoj novih proizvoda poput tehnoloških inkubatora, centara kompetencije i znanstveno-tehnoloških parkova – tvrdi Ana Vučić, voditeljica Odjela za pripremu i provedbu projekata Europske unije, te navodi da je Ministarstvo znanosti za programe koji se financiraju iz fondova EU u razdoblju 2007.-2013. osiguralo 68,6 milijuna eura.

Primjer takvog povezivanja je i nedavno odobreni projekt ‘TTAdria’ vrijedan 900 tisuća eura, većim dijelom financiran iz pretpristupnog fonda IPA, kojim se želi osnažiti suradnja sveučilišta, instituta i gospodarstva u jadranskom dijelu Hrvatske. Partner projekta je Poslovno-inovacijska agencija Hrvatske BICRO, koja je trenutačno u procesu reorganizacije i spajanja s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG Invest). Konačan cilj tog spajanja, koje se očekuje do kraja godine, trebala bi biti efikasnija podrška ‘inovativnom poduzetništvu’, a u konačnici i lakše povlačenje novca iz fondova EU.

Hrvoje Meštrić, ravnatelj BICRO-a, objašnjava da je cilj motivirati gospodarstvenike da se što aktivnije uključuju u suradnju s istraživačkim institutima, a jedna od mjera bilo bi i postavljanje cjelovitog sustava poticaja i financiranja. Istovremeno, čini se da zbog najavljenih promjena još dosta toga nije posloženo. Uostalom, i Meštrić potvrđuje da još uvijek nije definirana operativna struktura za upravljanje tim sustavom u razdoblju.

Veleučilište ‘Marko Marulić’ iz Knina, zajedno s Prehrambeno-biotehniološkim fakultetom iz Zagreba, razvija nove proizvode na bazi žitarica za male i srednje poduzetnike. Koncept tzv. funkcionalne hrane obogatit će i ponudu hrane u turističkom sektoru. Projekt Fakulteta strojarstva i brodogradnje omogućuje izradu alata znatno veće dugotrajnosti, a svoj interes već su iskazali u Končar Alatu, Elektrokontaktu i Lipovici. Zahvaljujući duljem vijeku trajanja moći će se proizvesti više dijelova, a to će dovesti i do ušteda.

Do sada najrazvikaniji SIIF-ov projekt je ‘Višnja Maraska kao sastojak funkcionalne hrane’ Prehrambeno-biotehničkog fakulteta – centar Zadar. Projekt je uspješno završen u srpnju prošle godine, a rezultirao je s dva vrijedna nova proizvoda. Vrijedan gotovo pola milijuna eura, projekt Šumarskog fakulteta u Zagrebu unapređuje postojeće sustave kontrole u proizvodnji kako bi domaća drvna industrija mogla dobiti potrebne certifikate na tržištu EU. Konačan je cilj povećanje konkurentnosti domaćih proizvođača drvenih podova.

Jedan od takvih projekata je i ‘TechTransferSIKC’, u kojem Veleučilište ‘Marko Marulić’ iz Knina, zajedno s Prehrambeno-biotehničkim fakultetom iz Zagreba kao partnerom, razvija nove proizvode na bazi žitarica za male i srednje poduzetnike. Razvijat će proizvode obogaćene biljem i njegovim ekstraktima, voćem i pčelinjim proizvodima s krškog područja. Riječ je o konceptu funkcionalne hrane koja sadrži sastojke koji potencijalno blagotvorno djeluju na zdravlje, pa novi proizvodi pružaju ne samo mogućnost razvoja malih i srednjih poduzetnika, već obogaćuju i ponudu hrane u turističkom sektoru – kaže Emilija Friganović, voditeljica toga gotovo pola milijuna eura vrijednog projekta.

Korisnik projekta je tvrtka Djelo iz Unešića, s 450 zaposlenih i 70 maloprodaja na području Šibensko-kninske županije, a voditelj proizvodnje Ivo Dorbić ističe da tom suradnjom osim širenja asortimana dobivaju i tehničku podršku, ali i prilagodbu europskim standardima. Drugim primjer, vrijedan više od 657.000 eura, projekt je ‘Arise’, koji istražuje primjenu tzv. tehnologije PACVD, koja omogućuje izradu alata sa znatno manjim trenjem putem nanošenja posebnoga površinskog sloja. Budući da se time omogućuje znatno veća dugotrajnost alata, ne čudi da su za taj projekt Fakulteta strojarstva i brodogradnje svoj interes već iskazali u Končar Alatu, Elektro-Kontaktu i Lipovici. Te će tvrtke, objašnjava koordinator projekta dr. Franjo Cajner, proizvesti uzorke zasnovane na navedenoj tehnologiji, a nakon laboratorijskih ispitivanja slijedi ispitivanje prototipova u radnim uvjetima. Prototipovi alata uvest će se i u proizvodne linije navedenih tvrtki, gdje se nadaju da će unapređenjem i duljim vijekom trajanja alata moći proizvesti više dijelova nego postojećim alatima. Oba primjera, iako posve različita, pokazuju da gospodarstvenici bez obzira čime se bave iako mogu imati koristi od suradnje sa znanstvenom zajednicom. No isto tako, hrvatska je realnost da se takvom suradnjom još uvijek najčešće koriste samo najveće tvrtke, od kojih se to i očekuje jer imaju potrebne resurse, a male i srednje tvrtke najčešće i ne znaju koje su im mogućnosti na raspolaganju. Zato će kvalitetan sustav upravljanja inovacijama trebati postaviti što prije, kako bi navedeni primjeri postali pravila, a ne iznimke.

68,6 milijuna eura osiguralo je Ministarstvo znanosti za programe koji se financiraju iz fondova EU u razdoblju 2007.-2013.