Gradonačelnici

Kresanje, smanjivanje broja zaposlenih i reorganizacija zajednički su nazivnici većine gradskih čelnika na početku novog mandata. Iako ima i onih koji su si povećali primanja, prvi potezi prouzročili su neočekivanu tipizaciju nove garniture hrvatskih gradonačelnika.

U manje od dva mjeseca gradu s dugom većim od 12 milijuna kuna uštedio je milijun i pol. I to jednom potezom. Svoju plaću i plaće gradskih pročelnika smanjio je za 30 posto, naknade vijećnica na kunu po sjednici, a zamjenici volontiraju. Dakako, govorimo o novom gradonačelniku Metkovića, mladom psihijatru Boži Petrovu, politički nezavisnom kandidatu i svojevrsnom fenomenu svibanjskih lokalnih izbora koji je svemoćnog Stjepu Gabriću Jamba svrgnuo s trona. Podigao je čak i kaznenu prijavu protiv njega. Time je stvoren pritisak i na druge gradove, a njegov je čin dao dobar povod za pregled nekih čuda novih/starih malih bogova u ovih stotinjak dana njihove vladavine, i to većini nezahvalne vladavine jer su došli na čelo gradova (49 gradova dobilo je novoga gradonačelnika) uglavnom prenapređenih proračuna i obveza koje upravo dolaze na naplatu. Pritom valja napomenuti da po sljednjih mjesec i pol dana nije bilo neko revolucionarno vrijeme i značajniji potezi vidjet će se tek na rebalansu proračuna, što su neki gradovi već učinili, jer velikih akcija nema prije nego što se namaknu sredstva u proračunu.

A sudeći prema sadašnjim mini akcijama, osim rezača plaća, potezi gradonačelnika malo asociraju na (bez zamjerke) pijane milijardere (oni koji si povećavaju plaće), estete, čudorednike, heroje… Heroj je primjerice energetički i vrlo inteligentni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji je vrlo vješt u navođenju vode na svoj mlin. Prvo je zadužio Holding, a sada se pojavljuje kao njegov spastelj i grobar. Smješnjuje upravu, uvodi red i rad, najavljuje otkaze, komadačije i privatizacije… Radilo se i zasjedalo čak i ljeti pa je već prihvaćen rebalans proračuna za tekuću godinu koji se povećao za 85 milijuna kuna te sada iznosi 6,6 milijardi kuna. Estetom bismo mogli prozvati nasljednika Željka Keruma, splitskoga gradonačelnika Ivu Baldasara, koji se počeo čak baviti kulturom vlasnika pasa, pa i prvu damu Siska Kristinu Ikić-Baniček. Njen je prvi potez bio vraćanje sata na gradski trg. Tom je gestom željela pokazati da predizborna obećanja nisu uvijek samo obećanja. Čekaju je još, što je i sama najavila, korigiranje ugovora, otpuštanja, rješavanje duga od 2,5 milijuna kuna…

Posebno su aktivni bili gradonačelnici glede čudoređa. Hvar ostaje bez go-go plesačica na javnim površinama i bez glasne glazbe nakon ponoći. Tako je odlučio novi gradonačelnik Rino Budrović, nezadovoljan dosadašnjim smjerom u kojem je išao razvoj turizma na Hvaru. Smanjivanje buke i nereda na partijanskoj plaži Zrće pronašli su se i među prvim potezima gradonačelnika Novalje Ante Dabe. Nemoralno ponašanje na javnoj plaži, konkretnije svingeri, zasmetali su pak dugogodišnjem rovinjskom gradonačelniku Giovanniju Sponzi. Angažirao je čak i zaštitare. Šalju na stranu s asocijacijama. Kresanje troškova i racionalnije poslovanje započeli su svi nasljednici gradskih dugova. Udaraju po džepu kako bi njihovi gradovi u budućnosti postali poželjni i sposobni poslovni partneri. Tu su i izazovi u korištenju fondova EU, iz kojih sposobniji mogu povući lijepa sredstva.

Novi gradonačelnik Đurđevca Željko Lacković smanjio je primanja svim zapošlenicima gradske uprave i gradskih institucija za 21 posto. Smanjenje plaća prvi je korak i splitskoga gradonačelnika Baldasara. Najavio je i radikalni rebalans proračuna koji bi se mogao smanjiti s 815 na oko 600 milijuna kuna. Novi gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač također je krenuo s rezovima: racionalizacija gradske uprave, uklanjanje dodataka od pet posto na plaću, ograničenje korištenja službenih automobila, kreditnih kartica… I novi/stari gradonačelnik Otoka u Slavoniji Josip Šarić predložio je da se njemu i zamjeniku smanji plaća za deset posto.

Bilo je i onih koji su otišli u suprotnom smjeru. Gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić odlučio je da za tako veliku odgovornost vođenja tako velikoga grada treba imati gotovo 50 posto veću bruto plaću. Veću od premijerove! Veća plaća dolazit će i na račun novoga gradonačelnika Požege Vedrana Neferovića. Čovjek koji je pobjedio moćnog Ronka digao si je plaću ‘radi poštovanja zakona…’, ali ne planira je dugo zadržati. Već rade na korekciji plaća. Pred njim je i izazov natječaja za fondove EU jer jedino Požega u županiji nije uspjela povući sredstva iz fondova EU. Andrija Rudić, pobjednik nad Davorom Žmegačem u Kutini, koja također nije iskoristila sredstva EU, želi čak osnovati razvoju agenciju jer u fondovima EU vidi način za stabilizaciju financija grada koji ima 5,3 milijuna kuna dospjelih neplaćenih obveza. U fondovima EU potencijal vidi i Željko Sabo, gradonačelnik Vukovara koji je osvojio drugi mandat i istovremeno se suočio s povećalom Uskoka jer ga se tereti za navodno davanje mita. No herojski se ne da smesti: – Imamo investitore da ostvarimo najveće investicije u Hrvatskoj. No bili smo zakočeni prijašnjom vladom, a sada i novim zakonima. Nadam se da će se do kraja godine i to riješiti te da ćemo ostvariti investiciju od 300 milijuna dolara za tvornicu bioetanol i termoelektrana na plin u vrijednosti od 500 milijuna eura – govori Sabo te napominje da imaju najbolje opremljenu poduzetničku i gospodarsku zonu, financijske olakšice za nove ulagače te najbrže izdavanje građevinskih dozvola.

Sve to, smatra, jamči da će investicije biti i ostvarene. U Luci Vukovar Sabo vidi jedan od najvećih potencijala. Isto tako misli i njegov protukandidat Ivan Penava, koji smatra da je najteži problem prevelika nezaposlenost i nizak životni standard, no u Sabi ne vidi potreban potencijal. – Prvi čovjek grada u tako teškom trenutku trebao bi posjedovati potreban kohezivni element kako bi okupio najstručnije ljudje. Po mom mišljenju i do sada pokazanom, Sabo ima vrlo jake kapacitete u smislu da se zna dodvorića masama čitavim nizom kratkoročnih, populističkih rješenja – kritičan je Penava.

Kritičan prema bivšoj vlasti bio je i novi gradonačelnik Šibenika Željko Burić. Nije zadovoljan zatečenim stanjem, ali kaže da ne želi kukati pa se odmah uhvatio posla. Jedan od prvih i najvažnijih poteza bio je nastavak projekta sv. Mihovil. – Spasili smo ljetnu pozornicu, a time i obraz pred fondovima EU. Dočekali su nas blokirani radovi. No izborili smo se za šestomjesečni produžetak i projekt je prodio – veli Burić. Osim toga, utvrdili su tempo radova na gradskoj plaži Banj, a pokrenuli su i projekt kina Odeon te je pred njima raspisivanje natječaja za izvođenje radova. Brojne male komunalne zahvate, što naslijeđene, što nove, također su odradili. Sada su pred njima konkretni projekti ulaganja u komunalnu infrastrukturu, javni gradski prijevoz, škole… No o tome, kaže Burić, na vrijeme: – Naši timovi pripremaju plansku i financijsku konstrukciju svakog pojedinog projekta i pri izradi proračuna za 2014. vidjet ćemo s kojima krećemo već u idućoj godini – govori Burić, koji misli ozbiljno krenuti u gradnju škole po JPP modelu. Ozbiljno misli raditi i, kaže, na investicijskom potencijalu.

Vojko Obersnel, dugogodišnji gradonačelnik Rijeke i predsjednik Udruge gradova, vjeruje da gradovi, općine i županije mogu i trebaju pripremiti kvalitetne projekte koji mogu biti privlačni potencijalnim investitorima iako glavnu ulogu u privlačenju stranih investicija ima država. Primjerice, navodi, Grad Rijeka u suradnji s Lučkom upravom radi na projektu prenamjene sadašnjega lučkoga područja na Delti u novo urbano središte za koje postoji velik interes stranih investitora. Spominje i primjer filipinske tvrtke koja je uložila oko 70 milijuna eura u kupnju udjela u Jadranskim vratima. Uskoro kreće u realizaciju i investicija češke tvrtke na području Kostabele, teška oko 40 milijuna eura, a JGL gradi novi pogon vrijedan oko 350 milijuna kuna. Obersnel u luci vidi najveću prednost Rijeke i cilj mu je njeno pozicioniranje kao prometnog i logističkog središta. Također, stavljaj naglasak na daljnju decentralizaciju.

Upravo u decentralizaciji najveće izazove vidi i predsjednik Upravnog odbora Udruga općina Đuro Bukvić: – Taj je proces nužno pokrenuti jer aktualno stanje pokazuje velike nelogičnosti i disproporcije u raspodjeli ionako nedostatnih financija. Očekujem da Vlada uspostavi sustav koji će svim jedinicama lokalne samouprave osigurati dostatne prihode kako bi se u mnogo većoj mjeri mogle same brinuti za svoje funkcioniranje jer će jedino tako izbjeći opuštenje i neracionalno trošenje – smatra Bukvić te dodaje da je još jedan nezaobilazni zahtjev države u sljedećem razdoblju pružanje pomoći u povlačenju sredstava iz fondova EU. Možda sredstva iz EU budu jedan od modela financiranja planova i projekata koje je zacrtao stari/novi gradonačelnik Rovinja Giovanni Sponza. Kaže da je definirao konkretno mjere, planove i projekte kojima je cilj stabilizacija proračuna te poticanje investicija. Tako nastavljaju s provedbom Master plana razvoja turizma te započinju sa strategijom razvoja LAG-a Rovinjštine (Lokalna akcijska grupa). Definirali su i gradske projekte na koje će biti usredotočeni u ovom mandatu (opremanje gospodarske zone, razvoj bolnice, komunalna infrastruktura…), a kaže da će nastaviti i s primjenom mjera koje su poduzeli još 2009. zahvaljujući kojima su svih godina uspjeli stabilizirati proračun, stvoriti uvjete za razvoj i investicije. No s obzirom na trajanje krize, nestabilne uvjete poslovanja, nepovoljnu poreznu regulativu te visoku razinu centralizacije, Sponza kaže da je teško očekivati bilo kakve pozitivne promjene na prihodovnoj strani proračuna.

Novi gradonačelnik Novog Gradova Ante Dabo već je donio rebalans proračuna – smanjen je s 41 milijuna kuna na 38, a Dabo pretpostavlja da će se još smanjivati. Dosad je, govori, praksom bila da politika napušta prihodovnu stranu, no vjeruje da je ovaj mandat tranzicijski i mora mijenjati sustav. On je bio tajnik Grada na čelu kojega je bio donedavno nepobjediv Ivan Dabo Đono. I to 20 godina. S druge strane, novi zadarski gradonačelnik i bivši ministar prometa Božidar Kalmeta cilja na povećanje proračunskih prihoda dovođenjem novih investitora. On, kao i novi gradonačelnik Osijeka Ivica Vrkić, želi reorganizirati gradsku upravu i smanjiti troškove. I po manjim gradovima, mogli bismo pronaći slične poteze.

Kresanje, smanjivanje broja zaposlenih i reorganizacija zajednički su nazivnici većine gradskih čelnika. Pitanje je, a to će se uskoro vidjeti, kakvi su efekti ušteda i je li to dovoljno. Vrijeme političkih prepucavanja i prljavih kampanja prošlo je. U stilu populističkih najava predizborne kampanje, možemo isto tako populistički zaključiti: vrijeme je za pravu akciju. Ona će uskoro pokazati čije je čudo izbacilo najbolje rezultate.