Jaka kuna povećala profit za milijun eura u pola godine

Država najvećoj hrvatskoj veledrogeriji duguje silan novac, ali platit će joj to. Nelikvidnost je u tom poslu konstanta na koju se računa. Za uspješno poslovanje velikog uvoznika važnije je kako kuna stoji u odnosu na euro. Uludo dugi rokovi plaćanja prirodno su stanje za veletrgovce lijekovima. Na to su se nakalemile i sve niže cijene lijekova. Iako bismo zbog toga pomislili da će svi koji se bave tim biznisom iz njega pobjeći glavom bez obzira, ima i olakotna okolnost – dužnik im je država pa nema nenaplativih potraživanja.

No nije rizik poslovanja veledrogerija samo u rokovima plaćanja. Primjer zadnjih poslovnih rezultata najveće veledrogerije Medike pokazuje da značajno utjecaj imaju i tečajne razlike. U tome leži i dio odgovora na pitanje kako je Mediki pošlo za rukom da u vrijeme dramatične nelikvidnosti na tržištu lijekova poveća prihod i dobit u prvih šest mjeseci ove godine.

Konsolidirani prihod narastao je za četiri posto, na 1,14 milijardi kuna, a neto dobit gotovo se udvostručila, s 10,6 milijuna kuna u prvih šest mjeseci prošle godine na 18,9 milijuna kuna u istom razdoblju ove godine. A sve je to nastavak pozitivnog trenda iz 2012. godine.

• Prihod veledrogerija isključivo je rezultat potražnje bolnica i ljekarni. Medika je ove godine sklopila nove ugovore i dobila nove kupce s kojima dosad nismo radili. Za rast profita u prvoj polovici godine zaslužno je sedam milijuna kuna pozitivnih tečajnih razlika. Jako ovisimo o tečaju. Primjerice, tada je tečaj eura bio ispod 7,5 a sada je 7,54, što znači da bi danas naš rezultat bio dosta skromniji – kaže Jasminko Herceg, predsjednik Uprave.

Tečajne razlike na ukupni financijski rezultat nekada djeluju pozitivno a nekada negativno pa financijski rezultat treba promatrati i neovisno o njima. No čak i tako visok profit od 18,9 milijuna kuna u odnosu na 1,18 milijardi kuna prihoda pokazuje da nije riječ o visokoprofitabilnoj kompaniji.

Glavni problem ne samo Medike nego i čitave branše nelikvidnost odnosno otežana naplata potraživanja, posebno od bolnica. Veliki dugovi i dugi rokovi plaćanja blokiraju velik dio obrtnog kapitala. Na pitanje kako izdržavaju takve uvjete poslovanja, Herceg odgovara: ‘Kreditima.’ Veledrogerijama ne preostaje ništa drugo nego zaduživati se da bi premostile razdoblje do naplate potraživanja. Sva sreća da im je dužnik država pa ni banke nisu rigorozne u odobravanju kredita.

Nakon što je situacija u travnju dovedena do usijanja s ministrom zdravlja Rajkom Ostojićem dogovorena je prva faza financijske sanacije zdravstvenog sustava. No nakon uplate 3,3 milijarde kuna u zdravstveni sustav u lipnju (1,8 milijardi kuna ljekarnama i 1,3 milijardi kuna bolnicama) od 18. lipnja nije bilo nikakvih uplata veledrogerijama.

• Ljekarne i klinike stabilizirale su se, ali u općim bolnicama i dalje dramatično stanje – kaže Herceg.

Nedavno je tvrtka Briefing e-servisi, specijalizirana za praćenje i analizu javne nabave za opremanje bolnica i laboratorija, napravila analizu prema kojoj je vrijednost ugovora u javnoj nabavi pala za 44 posto u 2012. godini. Najzanimljiviji je podatak da je upravo Mediki vrijednost sklopljenih ugovora pala za 77 posto. Tumačeći te podatke, Herceg kaže kako treba uzeti u obzir da se ugovori potpisuju i na dvije godine ili dulje.

• Potpisali smo mnogo ugovora u 2011. pa ih je manje u 2012. – veli Herceg.

Krajem srpnja provedeno je i povećanje Medikina temeljnoga kapitala, sa 60,3 milijuna kuna za iznos od 33,8 milijuna kuna (najveći dio prošlogodišnje dobiti). Dokapitalizacija je provedena iz zadržane dobiti, a razlozi su porezne prirode jer država sada takve poteze nagrađuje oslobađanjem od obveze plaćanja poreza na dobit (20 posto).

• To je dobro za tvrtke koje se žele stabilizirati, kapitalno ojačati i ulagati u razvoj. Osim toga i banke imaju više povjerenja u takve tvrtke – rekao je Herceg, koji je u Mediki deset godina, a na čelu joj je od 2008. godine. Dokapitalizacija nije utjecala na promjene u vlasničkoj strukturi Medike.

Iako je krajem srpnja preko Zagrebačke burze obavijestila javnost o padu ispod praga od 50 posto glasačkih prava u Mediki, tvrtka Mavota u vlasništvu bivšeg šefa Porezne uprave Mate Perkovića i dalje je najveći dioničar i većinski vlasnik Medike. Prijenosom 347 dionica Medike menadžmentu Mavotin je udio smanjen s 50,10 posto na 49,52 posto, no i dalje ima više od 50 posto glasova i glavnu riječ u kompaniji.

Drugi je najveći dioničar Pliva s 25,3 posto dionica, a treći slovenska Krka s udjelom od 11,9 posto. U Plivi nisu željeli komentirati planove s Medikom, no čini se da Pliva, pod novim vlasnikom Tevom, to ulaganje smatra strateškim. Prije tri godine Perkovićeva Mavota zajednički djelujući s Plivom uspjela je okupirati vlasnički udio u Mediki. Poznavatelji prilika u sektoru ističu pak kako Medika preko svog vlasnika Mate Perkovića ima pričlan utjecaj u tzv. farmaceutskom lobiju, odnosno HZZO-u i Ministarstvu zdravlja.

Medika, kao i druge veledrogerije osim njemačke Phoenix farmacije, vertikalno je integrirana kompanija koja u vlasništvu od 1995. godine ima lanac ljekarni Prima Pharm, sa sjedištem u Splitu i ljekarnama po cijeloj Hrvatskoj, koji je do pojava Atlanticove Farmacije bio uvjerljivo najveći.

Ambicija Medike jest daljnje širenje lanca ljekarni, a praksa joj je dosad bila preuzimanje ljekarni koje su upale u teškoće.

• Tako spašavamo svoja potraživanja i smanjujemo rizik poslovanja – kaže Herceg.

Trenutačno Medika 62 posto prihoda ostvaruje u ljekarnama, od čega 14,2 posto u vlastitim, a 23,5 posto u bolnicama, čiji udjel pada u konsolidiranim prihodima.

Medika je 2009. godine sklopila s Međimurskom županijom ugovor o strateškom partnerstvu koji veledrogeriji u idućih pet godina jamči 70 posto udjela u opskrbi Ljekarne Čakovec. Tada su u Mediki najavljujali da su zainteresirani i za privatizaciju Ljekarni Čakovec ako se takva mogućnost otvori. Zanimljiva bi situacija mogla biti i ako dođe do privatizacije Gradske ljekarne Zagreb, koju krasi dobre lokacije.

Plan za 2013. godinu jest rast prodaje od dva posto, uz povećanje tržišnog udjela, s tendencijom rasta u sljedećim godinama. Rizici na tom putu poznati su – dugi rokovi naplate, stalno snižavanje cijena lijekova s liste HZZO-a i administrativno određivanje cijena lijekova i marži (da bi smanjila taj rizik, Medika se orijentirala na proširenje asortimana proizvodima čija cijena nije zakonski limitirana) te valutni rizik, što pokazuju zadnji financijski rezultati, jer Medika velik dio robe nabavlja na stranim tržištima.

Oko 95 posto veledrogerijskog tržišta u Hrvatskoj drže četiri igrača – Medika, Phoenix farmacije, Oktal Pharma i Medical Intertrade. Medika je i dalje tržišni lider s udjelom od 29,5 posto, u stopu je slijedio Phoenix farmacije, koja zauzima 27 posto tržišta, a Medical Intertrade i Oktal Pharma imaju po 15-16 posto tržišnog udjela. Analitičari sumnjuju da će Phoenix farmacije Mediki uskoro pretiti lideru poziciju, osim ako u najvećoj veledrogeriji nešto ozbiljno ne pođe po zlu, no Medika ima što naučiti od prvog konkurenta u pogledu inovativnosti, ponajprije u odnosu s korisnicima.

• Phoenix farmacije mnogo više ulaže u odnose s kupcima u smislu savjetovanja i edukacija, u razne marketinške alate, prodajna mjesta itd. – tvrdi Silva Stazić, vlasnica konzultantske tvrtke Paradigma. Medika još uvijek, dodaje, posluje na tradicionalan način i previše se oslanja na postojeću poziciju tržišnog lidera i domaće veledrogerije. Ipak, i dalje dosta dobro brodi rizičnim (a istovremeno i sigurnim) veledrogerijskim vodama.