Uspjeh Europsko debatno prvenstvo dolazi u Zagreb

Zagrebačka debatna unija uspjela je u napetoj borbi izboriti da Zagreb bude domaćin prestižnog natjecanja. Sljedeće godine Hrvatska će tako imati čast ugostiti 700-tinjak najboljih mladih debatanata iz Europe.

Europsko sveučilišno debatno prvenstvo sljedeće godine dolazi u Zagreb. Oko 700 studenata iz cijele Europe sedam će dana provesti u hrvatskom glavnom gradu debatirajući, raspravljajući i izmjenjujući ideje. Velik je to uspjeh za Zagrebačku debatnu uniju, koja je u natjecanju za domaćinstvo tijesno uspjela pobijediti britanski grad Durham. U tome su uspjeli zajedno s udrugom Otvorena komunikacija i zagrebačkim Filozofskim fakultetom. Dakako, ta pobjeda tek je početak, jer iako je do kolovoza sljedeće godine ostalo punih godinu dana, posla u organizaciji tako velikog skupa ima mnogo.

Prvenstvo će se održati od 18. do 23. kolovoza, a kako bi bilo što uspješnije, važno nam je da privučemo i što kvalitetnije sponzore. Sudionici plaćaju kotizaciju, ali ona je jedva dovoljna da pokrije troškove smještaja i hrane, a na takvom događaju cilj je studentima sudionicima pružiti i druga iskustva – objašnjava Nika Jelaska, predsjednica Zagrebačke debatne unije. Studenti će tako osim natjecanja u debati imati organizirane i razne društvene događaje koji će im poslužiti za upoznavanje i druženje. Organizatori će ih pak iskoristiti za promidžbu lijepljenih zagrebačkih prostora poput Muzeja modernih umjetnosti ili Hrvatskoga narodnog kazališta.

Natjecanje za domaćinstvo tog događaja motivirano je željom da debatiranje ponovno dovedemo na Balkan. Debata je važna aktivnost – ona igra ulogu u tome kako se angažiramo, komuniciramo i uvjeravamo. Dočim je u nekim društvima debata prepoznata i cijenjena kao aktivnost u koju treba ulagati, u drugima joj još nedostaje institucionalna, financijska i društvena potpora – objašnjava Jelaska.

Prestižna sveučilišta najboljim debatnim timovima plaćaju troškove puta i vrlo ozbiljno shvaćaju rezultate koje postižu. S druge strane, izvršni debatni timovi sveučilištaraca iz ovog dijela Europe često nemaju novca da sudjeluju na europskom sveučilišnom debatnom prvenstvu kad se ono održava u udaljenijim zemljama (ovogodišnje prvenstvo održano je, na primjer, u Manchesteru). Studenti iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Grčke ili drugih zemalja koje su u teškim gospodarskim situacijama rijetko imaju sponzore i teško dolaze do novca za put i trošenje u takvim destinacijama. Zato bi zagrebačko prvenstvo trebalo biti jedno od dostupnijih natjecanja za studente iz ovog dijela Europe.

Jedna od najboljih stvari koja se europskoj debati dogodila u posljednjih nekoliko godina jest razvoj debatnih klubova na Balkanu i u široj regiji, poput Mađarske ili Austrije – kaže Rebecca Meredith, glavna sutkinja tog natjecanja. Europsko sveučilišno debatno prvenstvo održava se od 1999. godine, kada je prvi put održano u nizozemskom Rotterdamu, ali u mnogo manjem opsegu od onoga u kojem se danas održava. Iako u široj javnosti debata djeluje unificirano, zapravo postoje različiti formati natjecanja, a za europsko sveučilišno debatno prvenstvo oduvijek je korišten format britanske parlamentarne debate koji podrazumijeva dvije strane koje zastupaju suprotnе pozicije.

Iako se u javnosti o tome malo zna, uspjeli hrvatskih debatanata zaista su impresivni. Gotovo svake godine Hrvatska ima predstavnika u finalu Svjetskoga debatnog prvenstva u kategoriji engleskoga kao stanog jezika. Prošle su godine hrvatske studentice Nika Jelaska i Stela Braje došle čak do četvrtfinala dijela natjecanja rezerviranog za one kojima je engleski drugi jezik. Njihov uspjeh još je impresivniji jer su se borile u toj, težoj kategoriji od one u koju naši predstavnici obično ulaze. Na natjecanjima te vrste natjecatelji se bore u kategorijama ovisno o tome koliko dobro barataju engleskim jezikom s obzirom na to da je on jedan od preduvjeta postizanja bilo kakvog uspjeha u raspravama.

Unutar tih suprotstavljenih strana postoje još po dva tima, od kojih jedan otvara, a drugi zatvara debatu. Ta četiri tima, unatoč tome što po dva zastupaju iste strane u raspravi, natječu se svi protiv svih. Tim koji govori prvi u prednosti je jer može upotrijebiti najbolji materijal prije nego što to stigne učiniti tim koji zatvara, dočim je drugi tim u prednosti jer ima više vremena da razmisli o tome koje argumente iznijeti. Sva četiri tima imaju samo 15 minuta da se pripreme za početak debatiranja. Jasno je kako taj format zahtijeva da sudionici stavove obrazlažu racionalno i potkrijepe ih logički održivim razlozima i znanstvenim informacijama. Upravo zato nužno je pripremiti se za debatu – pročitati relevantnu literaturu i potražiti potrebne informacije pa je riječ o kreativnom načinu učenja o mnogim temama.

Kad se uza sve to uzme u obzir i činjenica da se sve to događa na engleskom jeziku, koji većini sudionika nije materinski, jasno je da su vrhunske komunikacijske vještine nužne, kao i sposobnost kritičkog razmišljanja, snalažljivost, timski rad i staloženost u napetim situacijama. Upravo su zbog toga studenti koji sudjeluju u takvim aktivnostima obično i mnogo bolje pripremljeni za poslovno okruženje.

Europsko sveučilišno debatno prvenstvo održava se svake godine još od 1999., kad su se natjecala 32 tima sa po dva govornika. Danas to natjecanje uključuje oko 200 timova i jedno je od najzahtjevnijih debatnih natjecanja na svijetu.

U organizaciji Europskog sveučilišnog debatnog prvenstva u Zagrebu Zagrebačkoj debatnoj uniji pomaže i društvo Otvorena komunikacija iz Beograda, koje je taj događaj organiziralo prošle godine.

Utjecaj koji je događaj imao na tamošnju kulturu debate vrlo je uočljiv pa su tako u godinu dana pokrenuta čak četiri nova debatna društva u Beogradu, a timovi koji su sudjelovali na natjecanju odonda su postigli izvrsne rezultate na drugim natjecanjima.

Organizatori se nadaju da će se sličan pozitivan efekt dogoditi i nakon natjecanja u Zagrebu do godine. To će doduše biti drugi put da je Zagreb domaćin (prvi put prvenstvo se održalo ondje 2003.), ali neovisno o tome, riječ je o izvrsnoj prilici za promicanje debate i debatiranja na hrvatskim sveučilištima.