Home / Financije / Grobar hrvatske građevinske operative

Grobar hrvatske građevinske operative

Austrijski građevinski div Strabag postaje sve opasniji konkurent domaćoj građevinskoj operativi. Mogao bi postati, pesimistički su pojedinci, čak i njihov grobar. Opasan je jer je i u olujni ostao financijski jak, stabilan i zdrav sustav. Ima jaku potporu banaka i može zadovoljiti sve uvjete natječaja, kojih je sve manje, ali i ti rijetki kao da su stvoreni samo za velike i jake. Poput uvjeta za jedan od najvećih investicijskih projekata u Hrvatskoj vrijedan 1,6 milijardi kuna – Trg pravde – koji bi se napokon trebao ostvariti nakon deset godina i na jednome mjestu ujediniti sve zagrebačke sudove.

Čak bi do nekde trebao pomoći građevinarstvu, kao što je rečeno na predstavljanju projekta sredinom kolovoza. No pitanje je koliko. Naime, prema sadržaju natječaja (prva faza završava potkraj rujna), čini se da hrvatska vlada nema povjerenja u domaće građevinare. Koji si to hrvatski građevinar može priuštiti ulazak u projekt prema ugovornom obliku javno-privatnog partnerstva, poštovati rokovove i dobiti potrebna jamstva? Građevinar koji ima prihode veće od milijardu kuna od osnovne djelatnosti, nije blokiran u posljednjih šest mjeseci više od sedam dana neprekidno te više od 15 dana ukupno…? Zaustavimo se ovdje jer to su samo neki natječajni uvjeti, a hrvatske tvrtke padaju već na njima. Ako isključimo Dalekovod, koji…

U stručnim krugovima uvjereni su da će se Strabag javiti na natječaj i biti ozbiljan konkurent u projektu čija bi gradnja trebala početi 2014. Hrvatske tvrtke, govore nam građevinari, mogu biti sretno ako se pojave kao podizvođači. Strani ulagači u Hrvatsku također računaju na strane građevinare. Sljedeće godine Ikea Hrvatima napokon otvara vrata. Gradnja bi se uistinu moglo ostvariti u zadanim rokovima jer je Ikea odlučila igrati na sigurno – posao gradnje vrijedan 165 milijuna kuna dobio je Strabag. Ikein odabir zapravo ne začuđuje. Većina je hrvatskoga građevinskog sektora na koljenima i nitko ne može dati bjanko potpis da bilo koji slučaj neće završiti stečajem. – Posljednjih smo godina svjedoci da mnogi domaći projekti odjednom staju zbog financijskih problema izvođača radova. Preuzimanje takva rizika Ikei zasigurno nije nužda – smatra burzovni analitičar Roman Rinkovec.

Da Ikea igra na sigurno, govori i podatak da je Strabag već gradio njezine centre u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. Kako kažu u Strabagu, a potvrđuju i u Ikei, jedan od razloga zbog kojih je odabran jest njegovo poštovanje rokova, referencije, zadovoljenja Ikeinih zahtjeva povezanih sa zaštitom okoliša, financijska stabilnost, cijene gradnje, specifično znanje o Ikeinim tržištima, visoka kvaliteta te pouzdanost.

Gotovo istim riječima, ali vrlo sramežljivo, tu međunarodnu grupaciju opisuju i hrvatski građevinari koji su s njom poslovali. Kažu da je Strabag prilično zatvorena kompanija i da ima jako stroga pravila kojih se treba držati: ‘Ako izađe bilo koja informacija, s njima više nećete raditi. Tvrdi su pregovarači, ali kvalitetni i poštani, poštiju rokove i uvijek plaćaju na vrijeme. Primjer su kako se tvrtka treba voditi’, govori poznati hrvatski građevinar.

Austrijski koncern u kojem za hrvatsko tržište odgovaraju Georg Gabler (graditeljstvo) i Josip Kuzmanić (prometna infrastruktura) sigurno je jedan od opasnijih konkurenta na hrvatskom tržištu. U Hrvatskoj već 15 godina radi u svim segmentima gradnje: u zgradarstvu, inženjeringu, prometnoj infrastrukturi, pomorskim radovima i ekološkoj tehnologiji. Rastao je akvizicijama Kamen Ingrada, Euroasfalta, PZC Splita, Cestara, Croatia Asfalta, Pomgrada, kojim je ušao i u posao hidrogradnje. Danas ima i vlastite izvore sirovina kao što su kamen i šljunak. U prijašnjim programskim razdobljima koja su se odnosila na gradnju autocestovne infrastrukture kao ugovorni partner izvodio je radove na većini dionica autocesta i najsluženijih objekata pod nadležnošću Hrvatskih autocesta (HAC) i pri tome, kažu u HAC-u, uredno ispunjavaju sve svoje ugovorne obaveze. Bio je angažiran na gradnji autocesta Zagreb – Macelj, Osijek – Đakovo, Split – Ploče, tunel Krapina i Javorova kosa, riječkog bazena Kantrida, pročišćivača otpadnih voda u Zagrebu, sudjelovao je na projektima trgovačkih centara Supernova, s Mucićem, Viaduktom i GK grupom javio se na međunarodni javni natječaj za gradnju ulaznog terminala u pločanskoj luci itd.

S jakim referencijama i diverzificiranošću poslovanja, s više od 800 zaposlenika u Hrvatskoj te obujmom proizvodnje od 66 milijuna eura Strabag se već davno ugušao među 10 najvećih građevinskih tvrtki. Iako po prihodima nije među prva tri igrača na tržištu, za razliku od nekih svojih konkurenata kao što su Dalekovod, Osijek-Koteks ili Hidroelektra niskogradnja, bilježi rast, ne pada. U 2012. Strabagova je tvrtka zadužena za građevinske poslove ostvarila prihode od 747,7 milijuna kuna, što je povećanje od 68 posto u odnosu na 2011. To se dogodilo zbog realizacije projekta Luka Gaženica. Dobit mu se pak povećala za gotovo 80 posto, iznosila je 19,7 milijuna kuna, i to zbog smanjenja troškova i racionalizacije poslovanja. Kako je tvrtka objasnila u izvješću koje je objavila Fina, prošla godina bila joj je obilježena općom ekonomskom situacijom, pri čemu javni sektor u segmentu visokogradnje i tunelgradnje gotovo nije provodio natječaj. Za ono malo natječaja pak borba je bila snažna, no u tvrtki su uočili trend smanjivanja cijena konkurencata, pa i daljnje suzdržavanja banaka u kreditiranju privatnog sektora. Na takvu situaciju reagirali su restructuriranjem, proveli kadrovsko i organizacijske promjene i prebrodili oluju. Čak i oprezno optimistički, ne boje se previše za ovogodišnje rezultate – u najmanjem slučaju očekuju jednake. Strah pak osjeća domaća operativa, koja sve češće spominje slovenski scenarij. Slovenija je, naime, u EU ušla s maločine boljom pripremljenosću građevinarima od Hrvatske. No sve jedno, najveće slovenske divove, kao što je SCT ili Vegrad, pojeli su veći, europski. Konkretnije – Strabag. Slovenci se nisu udržali, a ni hrvatskim građevinarima to nije uspjelo i pojedinačnim nastupima na tržištu nisu dobili poslove jer nitko nije želio prihvatiti jamstva slovenskih banaka. S austrijskim jamstvima, ali navodno i dalmatinskim cijenama, Strabag je pobjedivao na natječajima i dobivao sve više projekata.

U tvrtki smatraju da će ulazak Hrvatske u EU donijeti veća ulaganja i države i stranih investitora te više profesionalnog pristupa u natječajnim postupcima. Konkurencije se, kažu, ne boje. Zašto i bi? Svoj su položaj već učvrstili, a ako ih kriza dosad nije ozbiljno poljuljala, vjerojatno neće ni odsad. Osim toga, tko igra na njih, čini se da, prije svega, igra na sigurno.