Ako se u Hrvatskoj unatoč mnogim državnim poticajima nikomu ne isplati ništa uzgajati, kakvi su onda izgledi opstanka onoga tko se odvaži komercijalno uzgajati neke nove biljne vrste u Hrvatskoj, primjerice bamiju? Neizgledan je put do tržišta, naplate i razvoja, čak ni stvarna svojstva iza etikete ‘eko’ ili ‘makrobiotički’ nisu jamstvo uspjeha. Međutim, inovativnost, entuzijazam i znanje Pere Perije iz Krnjaka i dalje teškom mukom probijaju put bamiji (lat. Hibiscus esculentus), biljci izvanrednih nutritivnih i ljekovitih svojstava.
Ekonomist po zvanju, progonik iz Banje Luke sudbinom, sa suprugom Marijom skrario se pokraj Krnjaka, registrirao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i brend Zejbek te se uz uzgoj rabarbare i pokusa sa šafranom ozbiljno posvetio uzgoju bamije, koju poznaje još od dječnjakstva u rodnome Brčkom, gdje je bila neizostavan dio pučkih i gospodskih obroka. Osim što je kulinarški visokovrijedna namirnica i što se konzervira na razne načine, bamija je odavno cijenjena u narodnoj medicini. Novija biokemijska istraživanja samo su potvrdila izrazitu ljekovitost djelatnih tvari u sluzi te biljke, srodnice sljeza.
Ipak, što zbog objektivne okolnosti da je termofilna biljka, što zbog svjetonazorskog otpora prema orijentalnom podrijetlu, u Hrvatskoj je gotovo nepoznata. Perija je ispravljanje te nepravde shvatio i kao poslovni izazov: uz mnogo truda, puta i ulaganja nabavio je sjeme čak 21 sorte sa svih kontinenata kako bi, zasadivši ih na svom imanju, u praksi doznao koje od njih najbolje uspijevaju u krnjačkom podneblju, klimi i tlu.
- Uzgoj bamije u našim uvjetima kompilacija je problema. Uz realne teškoće kao što su njezina osjetljivost na mraz i nužnost svakodnevne berbe u vegetaciji nema ni stručne literature o uzgoju, agrotehničkim mjerama, a ne može se nabaviti ni kvalitetno sjeme, zato sam počeo od nule i snalazio se u inozemstvu. Zahvaljujem i profesoru sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta Josipu Borošiću – kaže Pero Perija. Upornim i pedantnim radom Perija je uzgojio nekoliko vrsta bamije, ali kulinarški ju je uspio plasirati raznim kanalima samo u restoranu s ekskluzivnom ponudom i spremnošću za gastronomsko inovacije. Čak ni priznanje Ministarstva poduzetništva za inovativnu tjesteninu s bamijom nije donijelo veće pomake na tržištu. Nedostatak količina već je u početku zapreka za ozbiljniji izvozni pokušaj unatoč tomu što su talijanski stručnjaci priznali vrhunsku kvalitetu.
Budući da je cijela stabljika bamije bogata ljekovitim tvarima, Perija je, proučivši dostupnu literaturu, počeo proizvoditi čajeve i tinkture. Ti su se proizvodi pokazali učinkovitima u borbi protiv Helicobacter pylori, tvrdokorne bakterije koju u želucu mnogih pacijenata ni službena medicina nije mogla uništiti. Više od 200 izliječenih pacijenata (službeno potvrđeno) i prihvaćanje liječnika usmjerilo je Periju na izradu sličnih pripravaka na bazi bamije, od kojih se u borbi protiv hemoroida dokazao bamijin melem, izrađen na bazi 14 sorti bamije. Perija je usporedno izradio kozmetičku liniju na bazi bami-jinih ljekovitih tvari u kojoj su tonik i nekoliko vrsta krema koje poput prirodnog botoks zategnu kožu.
