Home / Tvrtke i tržišta / Big Data: Global Investment Trends and Challenges

Big Data: Global Investment Trends and Challenges

Prema podacima analitičke kuće IDC, globalno su tvrtke lani u ‘big data’ uložile više od šest milijardi dolara, a do 2016. ta će se brojka popeti na 23,8 milijardi dolara.

Trenutačno je to samo 0,3 posto svjetske potrošnje za informatiku. Međutim, važna je prosječna godišnja stopa rasta od 31,7 posto od 2012. do 2016., što je oko sedam puta brže od rasta ukupnog IT tržišta u istom razdoblju – objašnjava Boris Žitnik, direktor IDC Adriatics.

Sve to donosi i korjenite promjene i prilagodbu sustava za pohranu podataka, serverskih tehnologija itd. Problem s prikupljanjem i analiziranjem ‘velikih podataka’ bit će snažan pritisak na IT infrastrukturu i na strani analitike i serverskih sustava koji će analizirati i uspoređivati te podatke. Već se danas većina novca uloženog u IT infrastrukturu troši na prilagodbu sustava na ‘big data’. Također, svi su veliki igrači na IT tržištu, poput IBM-a, SAP-a, Microsofta, EMC-a, HP-a, Oraclea, uskočili u vlak nazvan ‘big data’ kako bi tvrtkama omogućili da se bore s toliko količinom podataka.

Jedan od problema koji su nastali s eksplozijom ‘velikih podataka’ nedostatak je ljudi s vještinama analiziranja podataka i upravljanja projektima ‘big data’. Samo u SAD-u manjka 200 tisuća takvih stručnjaka pa je podatkovni znanstvenik dobio titulu najatraktivnijeg zanimanja 21. stoljeća.

Trenutačno je ‘big data’ veliki ‘hype’, ono o čemu se govori i što ‘svatko treba imati’. Možemo predvidjeti da ćemo u sljedećih godinu dana vidjeti prve važnije projekte koji će strateški zadirati u procese većih tvrtki i organizacija – kaže Oreščanin.

Koliko to sve stoji, ovisi o tome što tvrtka već ima od IT infrastrukture i što želi od ‘velikih podataka’.

Iznosi za projekte uvođenja tehnologije ‘big data’ u rasponu su od minimalnih sredstava za osnovnu infrastrukturu ‘open source’ softvera i možda pretplate na konektore društvenih mreža, ukupno nekoliko tisuća dolara, ali uz mnogo vlastitih servisa, do projekata koji uspostavljaju cijele analitičke platforme koje kombiniraju ‘big data’ i tradicionalnu analitiku te većim organizacijama omogućavaju uspostavu jedinstvenog pogleda na informaciju – neovisno o tome u kojim su oblicima njezini podaci pohranjeni. Potonji će dosegati milijunske iznose i imati smisla samo za organizacije koje imaju pristup relevantnim podacima, ljudske resurse za iskorištavanje takvih podataka (analitičari i podatkovni znanstvenici) te su financijski sposobne da uspostave odgovarajuću infrastrukturu – kaže Oreščanin.

‘Big data’ je, unatoč tome što se pod tim pojmom svašta prodaje i što ‘iskače iz paštete’, trend na duge staze. Očekuje se da će nastaviti rasti jer raste i broj podataka koji nas okružuju. U tom kontekstu svi bi, neovisno o industriji ili veličini tvrtke, trebali početi drugačije gledati na podatke koje već posjeduju i koji im cure kroz prste jer na njih ne svraćaju pozornost. Trebali bi znati da im kroz prste ne cure imaginarni podaci, nego konkretni novac.