Vina iz susjedstva\n\nVransko jezero smješteno je između tri značajna sjevernodalmatinska vinogorja: zadarsko-biogradskog, benkovačko-stankovačkog i skradinski-pirovačkog. Najzanimljivije vinogradno područje je nadinsko. Jedinstveno je u Hrvatskoj po čak 80 hektara vinograda s ekološkim certifikatom.\n\nOdvijek smo radili ekološki jer su tlo i klima takvi da posebne intervencije ne trebaju. Dobivanjem certifikata to smo samo službeno potvrdili – rekao je vinar Željko Vrsaljko čije je najpoznatije vino ‘Nadinjska rana’ mješavina merlot i syrah.\n\nNjegov susjed Šime Škauš ima izvrsna sortna vina. Cabernet sauvignon prvo je vrhunsko vino s ovog područja. Za ljubitelje bijelog vina Mladen Anić iz obližnjeg Smilčića ima finu maraštinu koju zove Figurica.\n\nS južne strane Vranskog jezera “caruje” Alen Bibić iz Plastova kraj Skradina. Nudi nekoliko vina od debita, bijele izvorne sorte njegova kraja kojoj je udahnuo svježinu i pitkost nakon što je desetljećima ta sorta glasila kao sirovina za tupasta i gotovo nepitka industrijska vina bez duše. Bibić ima i izvrsne crnjake, ali i jedan od najboljih hrvatskih prošeka. Zove se Ambra, a radi ga od debita i maraštine, ali miješa čak sedam berbi. I ako će Anićeva maraština biti dobar aperitiv, Bibićev debit Lučica, primjerice, odlična pratnja somu iz Vranskog jezera, časica njegova prošeka i sama je dovoljan desert za kraj finog ručka.\n\nNo, priča o jezeru u kojem žive slatkovodne i morske ribe doprila je još prije 25 godina i do glavnog grada današnje Europske unije, dakle i naše Metropole. Ekipa belgijske televizije došla je snimati jedinstveni ribolov na orade i šarana s istog mjesta. Dr. Zvonko Mustapić tu im je oradu “podvalio”.\n\n– Donijeli smo je iz mora da je mogu snimiti. No stvarno se u Vranskom jezeru love cipli, i to dvije vrste, a ima i girica – pričao je tijekom noćnog ribolova.\n\nGirice bi se trebale loviti mrežama, što je najstrože zabranjeno, no vješti će ribiči naloviti poprilično cipala. Pri spomenu na tu ribu, mnogi će pomisliti na kanalizacijske cijevi oko kojih se skupljaju u lukama, ali samo pravi sladokusi znaju da je cipal iz čistog mora, ili u ovom slučaju jezera, jedinstvena poslastica. Ove sam ih godine jeo na Karinskom moru, koje nije daleko od Vrane, i uživao u nevjerojatnom slatkom mesu s gradela.\n\nVITKI ŠARANI\n\nA na Vranskom jezeru pamtim šarana s gradela. Mali porcijaši, jedva nešto veći od “pravog” muškog dlana, služili su se u restoranu kraj kampa Vransko jezero prije zabrane izlova manjih od 40 centimetara. Šarana je teško ispeći na gradelama jer mu se koža lijepi i puca pa se meso presušuje i raspada. U mnogim su mi šaranaškim krajevima pričali kako to i nije istina, no nitko mi ih nije ispekao. A na Vrani jesu.\n\nOkus slatkovodne ribe iz Vranskog jezera jedinstven je zbog bočate vode, a šarani u vapnenačkom dnu ne mogu ni lijeno rovati za crvićima pa se puno više troše da bi pronašli hranu i zato imaju manje masti. Savršen prilog ovakvom šaranu je domaća povrće koje ovdje također ima poseban okus jer je područje njegova uzgoja ispresijecano izvorima lagano slane vode.\n\nMnogi kuhinju ovoga kraja pamte po žabama, ali poseban je i som. Pripremljen jednostavno, na pariški, dakle pohan bez krušnih mrvice, samo u jajetu i brašnu, podsjeća na teleći mozak ili neke posebno mekane gljive. Uglaševom, topi se u ustima i dovoljan je razlog da se na ovom prekrasnom dijelu Lijepe Naše proveđe barem dan. ☞\n“`

Page 2

Razne mogućnosti

Tijela EU nude mnogo prilika za stažiranje

Europska komisija i Europsko vijeće nude vrlo slične prilike za plaćeno stažiranje kao i Parlament, iako su prijave za sljedeću godinu već završene. Važno je zapamtiti da Komisija, kao i Parlament, ima dva ciklusa stažiranja (jedan koji počinje u proljeće, jedan u jesen), pa tako i dva ciklusa prijava. Dakle, u proljeće će se ponovno otvoriti prilika za stažiranje, a Vijeće pak ima samo jedan ciklus prijava i stažiranja. Stažisti koji su već stažirali u drugim institucijama EU ne mogu se prijaviti, a uvjeti za prijavu obično su minimalni – visoka stručna sprema (najmanje prvostupnik) te poznavanje engleskog jezika i još jednoga službenog jezika EU (uključujući hrvatski).

Na službenim stranicama stoji da izbor stažista ovisi o tome kakvo je profesionalno iskustvo potrebno za obavljanje poslova u nekom odjelu – pa je točne kriterije prema kojima se stažisti biraju teško odrediti. U situaciji kad sve više zbrinjava broj nezaposlenih mladih u Europi, u čemu je Hrvatska na neslavnom trećem mjestu, očekuje se da će mnogi iz raznih zemalja pokušati iskoristiti tu priliku i javljati se neovisno o tome imaju li profesionalnog iskustva.

Bolji izgledi za Hrvate

Ipak, s obzirom na to da je Hrvatska nova članica EU, postoji mogućnost da će koje mjesto više ipak otići u ruke hrvatskih kandidata. Naime, ne postoje liste s formalnim bodovanjima kandidata, već je riječ o procjenama kvalifikacija i vještina, a ako se radi o kandidatima s istim vještinama, nastoji se postići ‘ravnoteža’ – koliko to dopušta ograničeni broj mjesta – između muškaraca i žena i u pogledu geografskog podrijetla.

Oni koji se prijavljuju, nakon što to uspješno učine, dva-tri mjeseca prije početka stažiranja bit će informirani o tome jesu li odabrani, stavljeni na listu čekanja ili su pak bili neuspješni. Dakle, rezultat vjerojatno neće znati prije prosinca. Odabrani stažisti tad će trebati poslati dokumentaciju i potvrditi da su još zainteresirani (ako nisu, oslobađaju se mjesta za kandidate s liste čekanja).