10 godina bez kompromisa

SNAGA

• dobro pogođena tržišna niša

• visoka stručnost i kompetencije zaposlenih

SLABOSTI

• relativno usko tržište

• slaba percepcija tog biznisa

PRILIKE

• izlazak na regionalno tržište

• prostor u osigurateljskoj branši

OPASNOSTI

• (ne)stabilnost financijskog tržišta

• mogući dolazak (strane) konkurencije

projekt, tih je pet originalnih konzultanata ušlo u suvlasništvo, kao i tri profesora s FER-a, dakle, ukupno osmoro ljudi. Oni su to stvorili, nosili su posao s PBZ-om i bilo je jako važno povezati ih sve skupa. Profesori nam danas pomažu iskustvom u strateškom savjetovanju kao i u održavanju vrlo dobre suradnje s fakultetom, koja nam je posebno važna kod pronalaženja najboljih talenata za nova zaposljavanja. Zaposlenici su danas 100 posto inženjeri, gotovo svi ferovci, plus dvoje matematičara. Poslovna nam je strategija uključiti one najbolje, ali im ne dati bonus jer je to trošak, nego vlasnički udio, jer to nije trošak. Osim toga onda je tvrtka i ‘njegova’ pa je i prirodno motiviran da dobro i kvalitetno radi. U Americi je to uobičajena praksa, nažalost ne i kod nas. Postoji strah da ako imate potpuno ravnopravne suvlasnike, s jednakim udjelima, ljudi će se razići i stvar neće dugoročno funkcionirati. Ako pak imate stopostotnoga gazdu, onda su svi drugi samo obični radnici. Mi pokušavamo balansirati između ta dva modela i uzeti najbolje iz oba svijeta – kaže Pavlek.

Automatizacija glupih poslova Koios je u pet godina postojanja dosegnuo prihod od gotovo pet milijuna kuna. S obzirom na to da se prihod lani gotovo udvostručio, tvrtka je u godinama najveće krize rasla prosječnim visokim dvoznamenkatim stopama. Prošla je godina završena i s 1,1 milijun kuna ostvarene neto dobiti, što je znatan rast u odnosu na godinu prije. Najveći klijenti tvrtke predstavnici su dviju najvećih bankarskih grupacija u regiji, PBZ-a i Grupe Unicredit. Za njih rade analitičke i izvještajne softverske projekte, rješenja ‘data warehousing’, razvoj aplikacija po narudžbi, rješenja za upravljanje odnosima s kupcima te druga IT rješenja specijalizirana za financijsku industriju. Kako Pavlek slikovito pojašnjava, Koios je, zajedno s mnogim drugima, zadužen da ‘dobra složi stvari ispod haube’ da bi goleni pogoni savršeno radili. Koios je dosad kreirao rješenja koja omogućavaju povlačenje i obradu terabaja podataka iz mnoštva različitih izvora. Tako se na dan procesira više od 500 milijuna zapisa.

• Naše skladištenje podataka i razvoj aplikacija za financijski sektor služe da se automatizira znatan dio posla koje inače rade ljudi – pojašnjava Pavlek.

• Veliki sustavi poslove nižeg ranga, takozvane ‘glupe poslove’, automatiziraju, kako bi se oslobodilo osoblje za neke kreativnije, bolje i pametnije poslove. Na primjer, ako želite dati kredit nekoj tvrtki, da biste donijeli ispravnu odluku važno je što bolje razumjeti situaciju te tvrtke i njeno poslovanje, a da biste to mogli, morate potrošiti mnogo vremena. Ljudi koje se u što većoj mjeri oslobodi ‘glupih’ i rutinskih poslova imat će više vremena baviti se takvim analizama, što u konačnici podiže cjelokupnu kvalitetu poslovanja.

Osiguranja još zaostaju Bankarski sektor u toj niši analitike već je na svjetskoj razini i posve usklađen s regulativom EU. Prošle je godine Koios počeo raditi na projektu Unicredita u šest zemalja u regiji Istočne Europe, kao podugovarač američke softverske multinacionalne SAS Institute, svjetskog lidera u softveru za poslovnu inteligenciju. Prilika je to i za iskorak izvan Hrvatske, na regionalno tržište, gdje su tražena praktična iskustva i znanja koja u tvrtki postoje nakon godina rada i brojnih projekata na hrvatskom tržištu. No jedan drugi dio financijskog sektora u Hrvatskoj poprilično zaostaje, a to su osiguranja. Osiguravajuće kuće tek će morati pronutiti tom golemom poslu, naročito u području suvremenih zahtjeva izvještavanja o poslovanju.

• Što se osiguravatelja tiče, njima dolazi konkurencija, što znači ni da cijene neće više biti takve kakve su sada – kaže Pavlek. – Upravo je tu šansa za one koji imaju bolju analitiku, oni će moći nacijati prave kupce, postaviti prave cijene i racionalizirati poslovanje. Primjerice, proizvođač softvera za poslovnu inteligenciju SAS u prošloj je godini u Njemačkoj ostvario više od 50 posto prihoda u osiguravateljskoj industriji! U Hrvatskoj je taj broj u prošloj godini bio nula. To kod nas još nije prepoznato, ali s obzirom na to da nas takvi trendovi dosad nikada nisu zaobišli, neće ni ovaj put zaključuje Pavlek.