KAPSTEIN\n\nI država ima korist ako multinacionalke motivira za ulaganja\n\nKad je tvrtka motivirana za ulaganja i rast, drugi sektori rastu s njom. Vrijedi i obrnuto: kad tvrtka mora smanjiti ulaganja, sektori koje podupire također će osjetiti posljedice takve odluke\n\n—\n\nU lazak stranih tvrtki u države već godinama izaziva rasprave. Njihovi zagovornici ističu doprinos stranog kapitala domaćoj štednji, povećanju broja radnih mjesta, prijenosu tehnologije i katkad izvozu, a njihovi protivnici tvrde da stranci istiskuju domaće tvrtke i dobavljače i istodobno vrlo malo pridonose prihodu koji država ubire od poreza. Tvrtka Steward Radqueen procijenila je socioekonomski utjecaj stranih tvrtki kao rezultat mjerenja izravna i neizravna utjecaja na države u kojima te tvrtke posluju. Ethan B. Kapstein, gostujući profesor na poslovnoj školi McDonough School of Business Sveučilišta u Georgetownu, nekadašnji profesor u poslovnim školama INSEAD i Wharton, na sveučilištima Harvard i Minnesoti te OECD-ov suradnik, gospodarski je i strateški savjetnik državnih agencija i mnogih velikih multinacionalnih tvrtki. Kao partner Steward Redqueen, tvrtke koja se bavi strateškim savjetovanjem, izradio je studiju o socioekonomskome utjecaju Coca-Cola u Hrvatskoj, koja ove godine slavi 45 godina postojanja na našim prostorima. Ukratko je objasnio kako međunarodne tvrtke utječu na gospodarstvo i društvo u cjelini te razloge zbog kojih je važno mjeriti te utjecaje.\n\n- Koliko često ozbiljne tvrtke mjere svoj socioekonomski utjecaj na zajednicu? Zašto to nije češća praksa?\n\n- Vrlo malo tvrtki mjeri utjecaj na zajednicu u kojoj posluje. One koje to čine imaju dalekovidno vodstvo koje razumije da je poslovanje njihove tvrtke nerazdvojno povezano sa zajednicom u kojoj se posluje. U istraživanjima koja provodimo fascinantno je što otkrivaju koliko se ekonomske strukture država stvarno razlikuju i kako te razlike u strukturi utječu na poslovanje tvrtki. Uzmite primjer Coca-Cola, čije se poslovanje razlikuje od države do države, ovisno o tome piju li ljudi, primjerice, bezalkoholna pića kod kuće ili u kafićima. To utječe na zaposlenost i dodanu vrijednost u različitim sektorima.\n\n- Kako bi države mogle iskoristiti rezultate takvih istraživanja?\n\n- Države mogu iskoristiti istraživanja kako bi razumjele kako njihova politika utječe ne samo na neki sektor nego i na druge sektore povezane s njim. Coca-Cola, primjerice, ovisi o poljoprivrednicima zbog proizvodnje šećera, o proizvođačima stakla zbog proizvodnje boca te trgovačkom i prijevoznikom sektoru zbog distribucije. Kad je tvrtka motivirana za ulaganje i rast, drugi sektori rastu s njom, i obrnuto. Kad se nađe u situaciji da mora smanjiti ulaganja, sektori koje podupire također će osjetiti posljedice takve odluke. Tvrtkama treba okolina sa stabilnom politikom kako bi ulagale i ostvarile uspjeh. Okolina mora nagradivati spremnost za preuzimanje rizika, a, primjerice, prekomjerno oporezivanje i zakonski propisi tvrtke sprečavaju u tome.\n\n- Analizirali ste demokratizaciju u zemljama i regijama u proteklih pedeset godina. Kako su ti procesi djelovali na ekonomsku liberalizaciju i obrnuto, koliko je ekonomsko oslobađanje pridonijelo demokratizaciji na svjetskoj razini i u ovoj regiji?\n\n- Odnos između demokratizacije i ekonomske liberalizacije i rasta veoma je složen. Primjerice, tijekom postsovjetske tranzicije u Istočnoj Europi raspravljalo se o tome treba li liberalizacija biti brza ili spora i koji bi pristup olakšao demokratizaciju. S vremenskim odmakom po- uzdano se može reći da nema dokaza da je brza liberalizacija narušila demokratizaciju, čega su se mnogi bojali u to vrijeme. Ekonomska liberalizacija poduzetnicima i drugim slojevima društva omogućuje ostvarenje njihovih ambicija. Moglo bi se reći da je ekonomska liberalizacija tijesno povezana sa slobodom.\n\n- Sraz između bogatoga i siromašnoga stanovništva sve se više povećava, u razvijenim zapadnim zemljama polako nestaje srednji sloj potrošača. Kako takva situacija utječe na poslovanje svjetski poznatih tvrtki?\n\n- Porast nejednakosti u svijetu jedan je od glavnih ekonomskih trendova našega doba. Ekonomisti općenito vjeruju da je razlog tomu uvođenje tehnologije koja daje prednost kvalificiranoj radnoj snazi nad nekvalificiranim (tzv. skill-based technology – tehnologija utemeljena na vještinama, nap. a.) i nagrađuje ljudje koji vladaju nekim vještinama. Naša društva i dalje moraju biti predana tome da osiguraju da svaki njihov član ima pristup obrazovanju i da se može nastaviti obrazovati te da postoji osposobljavanje za odrasle. ▶️\n\n—\n\nrazgovarala VESNA TOPIĆ\n\[email protected]\n\n—\n\nProfesor Ethan B. Kapstein izradio je studiju o socioekonomskom utjecaju Coca-Cole u Hrvatskoj. Objasnio je kako međunarodne tvrtke utječu na gospodarstvo i društvo.”
