Kontroverzni Summers otvorio put prvoj ženi na čelu Feda

Larry Summers ovoga je tjedna odustao od kandidature za šefa Feda i tako otvorio put Janet Yellen, trenutačnoj potpredsjednici te američke verzije središnje banke. Mjesto Fedova šefa iznimno je važno, pogotovo posljednjih godina kad ta institucija izravno utječe na kretanje američke, pa i svjetske ekonomije.

Najveći krimen Larryja Summersa koji je, među ostalim, bio Obamin ekonomski savjetnik, bila je prevelika bliskost s Wall Streetom i sklonost neoliberalnome ekonomskom konceptu.

Larryja Summersa od kandidature. Ugledni ekonomski stručnjak pomrsio je račune prvotnoj favoritkinji Janet Yellen, trenutačnoj potpredsjednici, kada je relativno nenadano odlučio ući u utrku i gotovo odmah dobio čelnu poziciju na ljestvici. No Summersa je ovaj put sustigla prošlost, u kojoj ima i profesionalnih i osobnih duhova, pa se nakon protivljenja senatora Johna Testera iz Montane jednako iznenadno kako je i ušao, odlučio povući.

Premda je od početka isticanja kandidature bio očitit favorit Bijele kuće, zahvaljujući impresivnim CV-u i zvučnim dužnostima (ministar financija, direktor Nacionalnoga ekonomskog vijeća), negativna kampanja, kao i mlake reakcije iz Bijele kuće, rezultirali su konačnim odustajanjem. Osim navedenog bio je glavni ekonomist Svjetske banke i predsjednik Harvarda, tako da je fotelja predsjednika Feda jedna od rijetkih u svijetu američke ekonomske politike koju nije isprobao. U cijeloj je priči najinteresantnije što je predsjednik Barack Obama u svojoj namjeri biranja Summersa izgubio potporu ljudi iz vlastite stranke prije nego je uopće stigao do oporbe. Čovjek se ne bori više samo protiv političkih protivnika, već i ideoloških istomišljenika, ali u ovom slučaju to ipak više govori o Summersu, manje o Obami.

Oпасне veze и игри Larry Summers uspio je izgleda akumulirati impresivnu količinu neprijatelja i negativne energije, s obzirom na to da je već na samo naglašanje o Summersu kao kandidatu počelo okupljanje protiv njega. Sredinom srpnja ove godine demokratski senator Sherrod Brown počeo je hodati okolo s peticijom za potporu Yellen, koja doduše ničim izravno ne gada Summersa, ali je jasan pokazatelj netrpeljivosti upravo prema njemu. U kratkom roku potporu Yellen dalo je 20 od ukupno 55 demokrata, dovoljno da se Bijela kuća zabrine. Reagirali su uspostavljanjem vanjskog tima s ciljem pomaganja Summersovoj kandidaturi, ali nedostajalo je žara i istinske volje za inzistiranjem na njemu. Nije bilo neke jače kampanje u Kongresu, ni širih konzultacija i uvjeravanja kakvi u Americi obično prate važnija imenovanja.

Naravno, problem sa Senatom nije bio samo načelne prirode. Odbor za bankarstvo jedno je od moćnijih tijela u državi čija je službena potpora kandidaturi za šefa Feda nezaobilazna, a demokrati u njemu imaju iznimno tanku većinu od tek dva glasa nad republikancima. Drugim riječima, 11 od 12 moralo bi poduprijeti Summersa, a četvero je najavilo da to neće učiniti. To znači da bi Bijela kuća morala tražiti saveznike za potvrdu imenovanja među republikancima, politički vrlo nelagodna činjenica i realno teško izvedivo imajući u vidu odnose Obame s republikancima. Čak i Summersova kolegica s Harvarda, demokratska senatorica Elisabeth Warren od-bila je njegovo lobiranje i objavila da ga neće poduprijeti. Svakom razumnom čovjeku postalo je…

Page 2

očito da će Summers jako teško do FED-a, a čak i kada bi uspio bila bi to vrlo neattractive politička borba koja bi u početku dovela njegov kredibilitet u pitanje.

Tržišta ‘vole’ Yellen A mjesto šefa Feda prema definiciji jedno je od najkontroverznijih, pogotovo posljednjih godina kada upravo ta institucija izravno utječe na kretanje posrnuće američke ekonomije. Izbora mnogo, stoga, i nije bilo, Summers je shvatio poruku i povukao kandidaturu bez većeg protivljenja Bijele kuće.

Što se ekonomske strane tiče, Fed je u iznimno delikatnoj fazi polaganog ukućanja 85 milijardi dolara na mjesec vrijednoga ‘kvantitativnog olakšavanja’, ili jednostavnije, jeftinog novca kojim se pogoni američki oporavak. Tržišta su vrlo osjetljiva na te najave i pitanje je kakav će učinak imati na ekonomiju. Upravo je to jedan od ključnih argumenta za Yellen, potpredsjednicu Feda, čije bi imenovanje osiguralo stabilnost i kontinuitet nakon odlaska njenog šefa Bena Bernankea u siječnju sljedeće godine.

Yellen je otvoreni pristaša Bernankeovih politika i nema sumnje da će, ako ga naslijedi, nastaviti istim putem, što je ogromna prednost, kako u očima analitičara, tako i tržišta.

Najveći Summersov krimen, pak, bila je prevelika bliskost s Wall Streetom i ekonomska razmišljanja koja se popularno nazivaju neoliberalnim, iako je odbačeni kandidat pokazao određenu savitljivost u nekim trenucima (pod Billom Clintonom je deregulirao, pod Obamom kreirao paket poticaja). No mnogi to Summersovo ‘plesanje’ između Čikaške škole i neokejnezijanstva doživljavaju kao dokaz njegove nepredvidljivosti.

Izbor kontinuiteta ‘Lijevi centar’ ne može mu oprostiti ulogu u dereguliranju financijske industrije, tržište se boji njegovih ‘jastrebovskih’ pogleda na monetarnu politiku, a u korist mu ne idu ni šovinistički komentari prema ženama i nezgrapne izjave kojima je sklon s vremena na vrijeme. Prema procjenama, Yellen je opet očiti favorit i politički možda najbezbolniji izbor u vezi s kojim bi se mogao postići relativno lak dogovor sudeći prema izjavama i signalima iz Senata. Za razliku od agresivnijeg i nepredvidljivog Summersa, Yellen je otvoreno za blaži pristup i održavanje niskih kamata dugo vremena.

Druga ozbiljna opcija još jedan je ‘insajder’, Donald Kohn, bivši potpredsjednik Feda sličnih razmišljanja kao i Bernanke, ali s naglašenim iskustvom u kriznom menadžmentu. Kohn je bio u središtu donošenja odluka tijekom krize i nakon nje, a jedino moguće neslaganje s Yellen odnosi se na komuniciranje odluka Feda prema javnosti. Yellen je otvorena ideji objavljivanja prognoza i razmišljanja Feda, a Kohn nije sklon toliko otvorenoj komunikaciji institucije prema van.