Page 2
najvećim trgovcima – Unikonzumu, Slaviji, Unionu i Nami, što se pokazalo vrlo pametnim potezom, za koji danas mnogi ne bi imali hra- brost. Svu robu koju su prodali odmah su i naplatili te do kraja godine svakome zaposleniku isplatili čak 15 mjesečnih plaća.
Prijelomne godine Za razliku od mnogih drugih inozemnih tvrtka, Coca-Cola je u Hrvatskoj ostala unatoč ratnim zbivanjima, pa je od 1989. do 1998., uložila više od 120 milijuna tadašnjih njemačkih maraka te po- većala prodaju osam puta. U studenome 1992. tvrtka The Coca-Cola Company iz Atlante postala je većinski vlasnik punionice u Zagrebu, obavljena je i pretvorba IBP-a Zagreb u dioničko društvo i rođena je nova tvrtka Coca-Cola Bottlers Zagreb. Pogon dobiva injekciju svježega kapitala, a Coca-Cola u Hrvatskoj postaje jedna od najuspješnijih podružnica u cijelom sustavu tvrtke Coca-Cola. Nakon što je 1995. sav posao tijekom širenja u srednjoj Europi preuzela australijska tvrtka Coca-Cola Amatil Ltd. i tvrtka u Hrvatskoj mijenja naziv u Coca-Cola Amatil Hrvatska. Godinu dana nakon toga otvorena je punionica u Solinu vrijedna 20 milijuna američkih dolara, koja je bila među najmodernijima u Europi. Važan datum u razvoju tvrtke je 29. srpnja 1997. kada je u punionici u Solinu započela proizvodnja proizvoda Cappy u nepovratnoj staklenoj ambalaži. Dvije godine nakon toga Cappy zauzima više od polovine hrvatskoga tržišta. Prvi put u povijesti Coca-Cola razvijen je 1999. novi proizvod ekskluzivno za hrvatsko tržište. Od ‘privatizacijske’ 1992. do ‘slavjeničke’ 1998. broj zaposlenih porastao je s 200 na 700, proizvodnja je povećana pet puta, a u tvrtku je uloženo više od 120 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, što ju je učinilo najvećim stranim ulaganjem u Hrvatskoj.
Novo doba Tvrtku je 1998. preuzela Coca-Cola Beverages i ona postaje Coca-Cola Beverages Hrvatska, dio druge po redu najveće punionice bezalkoholnih napitaka u svijetu izvan SAD-a, tvrtke Coca-Cola Hellenic Bottling Company S. A. sa sjedištem u Ateni. Bruno Filipi, tadašnji glavni direktor, uveo je zanimljivu inicijativu, a to je odgajanje nove generacije hrvatskih menadžera. Tvrtka je počela izdavati najprije Izvješće o zaštiti okoliša, a zatim i Socijalno izvješće. Novo je tisućljeće za Coca-Colu započelo na najbolji mogući način. U rujnu 2000. godine tvrtka je otvorila novu, potpuno obnovljenu punionicu i poslovnu zgradu, u koju je uloženo 75 milijuna ondašnjih njemačkih maraka, čime je tvrtka postala jedan od najvećih stranih ulagača u Hrvatskoj. Ulaganja su potvrdila veliko povjerenje matične tvrtke, što je Hrvatsku približilo razvijenim tržištima i ‘elitnomu’ društvu od 28 zemalja s relativno visokim udjelom robe na tržištu. Svaki hrvatski građanin pio je 160 bočica Coca-Colinih napitaka na godinu, a više od 600 tisuća hrvatskih potrošača na dan je pilo neki od Coca-Colinih proizvoda. S paletom svojih proizvoda Coca-Cola je držala približno trećinu količinskoga udjela tržišta bezalkoholnih pića. Još jedan povijesni trenutak svakako je bilo otvorenje treće punionice, one u Gotalovcu u Budinšćini, u kojoj se puni voda Bistra.
