Na gospodarsku aktivnost pak i dalje pozitivno utječe vanjska potražnja, zbog čega izvoz raste. Proračunski deficit, dakle, nije samo hrvatska bolest (i u Srbiji je eksplodirao prošle i ove godine, ali smanjuje se, baš kao i u BiH i Crnoj Gori, gdje je smanjivanje stalno). U održivosti javnih financija važan je odnos između kamatne stope i stope rasta. Sadašnja situacija s deficitom u Hrvatskoj nije održiva pa pritišće javnu potrošnju i stvara mnogo drugih problema u kontekstu ionako slabe privatne potrošnje zbog velike nezaposlenosti. Hrvatska će u oporavku kašati za regijom, slažu se ekonomisti, zbog produljene fiskalne konsolidacije i vječnih strukturnih slabosti. Novi su negativni faktori nepovoljan utjecaj izlaska iz Cefe na robni izvoz, skuplje financiranje, plaćanje članarine EU itd.
Slovenija i Hrvatska nemaju velikih problema s visinom inflacije, u tome su uloge zamijenjene. U obje se zemlje ona cijelo vrijeme drži ispod tri posto; u Srbiji se ove godine očekuje inflacija od gotovo devet posto, a do 2015. spuštanje na malo više od sedam posto.
Srbija ima naizgled lagodniji položaj jer se može oslanjati na inflaciju, svakako više od Hrvatske, no to u ova loša vremena lako može potaknuti oslanjanje na donekle visoke deficite jer razina javnog duga ne mora zabrinjavati sve dok ekonomija raste brže od duga, odnosno od kamatne stope. No ako se cijene stabiliziraju, a više kamatne stope ne mogu se brzo smanjiti, bit će potrebni mnogo veći fiskalni suficiti da se zaustavi rast javnog duga. Hrvatska je danas ondje gdje bi se Srbija uskoro lako mogla naći kad više ne bude moguće inflatorno financiranje. Odgođa u srbijanskim okolnostima pod izlikom brige za rast nije dobro rješenje. Vjerojatno je najbolje taj inflatorni balon probušiti sada, ne odgađati to za možda neostvarljiva bolja vremena – objasnio je taj mač s dvije oštrice Vladimír Gligorov, ekonomist iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske odnose.
