Kaputima žarkih boja čiji krojevi prate liniju tijela talijanska modna kuća Bottega Veneta vratila je četrdesete u trendi kolekcije za predstojeće hladnije dane.
Lepršavi krojevi do koljena, s neizostavnim krznom i uskim remenjem za naglašavanje figure, te klasični kolorit zimskih ogrtača odabir je ljubiteljica Pradina dizajna.
Bit će to prometni model kakav do sada nije viđen, a temeljit će se na ekonomskim i ekološkim oblicima. Vlada i Ministarstvo prometa imaju viziju razvoja moderne prometne infrastrukture, koja podrazumijeva razvojnu, intermodalnu, društveno odgovornu i integrativnu politiku. Promet mora biti okosnica gospodarstva – izjavio je Hajdaš-Dončić. Dosadašnji prometni model ulaganja u infrastrukturu bio je, prema njegovom mišljenju, pogrešan. Nisu postojale strategije i vizije prometne infrastrukture, koja mora biti u funkciji gospodarstva, kao ni kriteriji gradnje prometne infrastrukture. Hrvatska danas ulazi u željeznički i cestovni koridor europske mreže i neki su od tih procesa nezaustavljivi. Među prioritetima je definiranje položaja gospodarske luke Rijeka, za koju će ovog mjeseca biti raspisan natječaj za gradnju nove obale dužine 470 metara, za što su već zainteresirani kineski koncesionari. Od 2014. do 2020. naglasak će biti na razvoju željeznice te će se u tom razdoblju uložiti dvije milijarde eura za unapređenje osnovne željezničke infrastrukture. Također, davanje autocesta u koncesiju najveći je financijski input u Hrvatskoj nakon privatizacije T-Coma. No ne zanima me toliko financijski efekt od tri milijarde eura, koliko sekundarni utjecaj projekta na gospodarstvo – naglasio je Hajdaš-Dončić. Zaključio je i da je logistika najvažnija grana prometa na kojoj treba poraditi, a koja je do sada bila sasvim zanemarena.
Prema najnovijim izvoznim rezultatima za prvo polugodište 2013. godine, koje je Klub predstavila Manuela Tašler, zamjenica glavnog urednika Lidera, hrvatski je izvoz pao za 4,7 posto (na 2,7 milijardi eura) i vrlo je izgledno da do kraja godine neće biti postignuti lanjski izvoznji rezultati. Istovremeno je i uvozni rezultat slabiji za 0,2 posto. Relokacija postrojenja hrvatskih tvrtki u BiH i Srbiju i problemi s Ceftom došli su očito do izražaja. Ukupna pokrivenost uvoza izvozom u prvom polugodištu iznosi 46,5 posto. Za prvo je polugodište specifično da prvi put u povijesti Hrvatska ima trgovinski sufit sa Slovenijom, ukupna vrijednost izvoza iznosi 435 milijuna eura (+15%), a uvoza 426 milijuna eura (-12,5%). Italija i dalje ostaje hrvatsko najveće uvozno i izvozno tržište iako je izvoz u tu zemlju pao za 10 posto, na 621 milijun kuna, a uvoz za 20 posto, na 1,7 milijardi kuna. Na njemačkom tržištu imamo porast i uvoznih i izvoznih aktivnosti za par postotaka, izvozne aktivnosti u Austriji pale su nam za 12 posto, a uvoz je porastao za pet posto. Lanjski se sufit sa Austrijom istopio. Od ulaska Hrvatske u EU nemonetarno zlato više se ne bilježi u trgovinskoj razmjeni kao uvozno/izvozni artikl, što će utjecati na krajnji izvozni rezultat.
Bolja izvozna klima – Promatrajući politička i gospodarska kretanja u Hrvatskoj između dva susreta Kluba izvoznika, koji se inače organiziraju četiri puta na godinu, možemo primijetiti neke pozitivne doprinose izvoznoj klimi kao što je predstavljanje novoga koncepta gospodarske diplomacije, HBOR-ovu konferenciju o izvozu ili inicijativu Tonina Picule da pred Europskom komisijom napokon postavi pitanje što se poduzima u pitanju Cefe. S druge strane, članovi Vlade i dalje izvoz vrlo rijetko spominju, a oporba ga uopće ne spominje. Čak ni Hrvatska udruga poslodavaca u svojim mjerama za restrukturniranje gospodarstva i izlaska iz krize kao jedan od ciljeva nije uvrstila jačanje izvoza – osvrnula se Tašler. Temeljem toga izvozna je klima ocijenjena s – 4, što je nešto bolje nego prije tri mjeseca.
Hrvoje Stojić, direktor ekonomskih istraživanja u Hypo banci, izvoznicima je predstavio neke prognoze za nadolazeće razdoblje, prema kojima se u idućoj godini očekuje daljnji pad BDP-a, za 0,7 posto, a tek 2015. rast za 0,8 posto. Govoreći o vanjskom okruženju, najavio je nastavak rasta njemačkoga gospodarstva, stabilizaciju domaćih potrošnje u Austriji, a Irsku je izdvojio kao zemlju s najvećim tempom rasta, koji bi iduće godine trebao iznositi 1,5 posto. Stopa nezaposlenosti u Europi do kraja iduće godine past će za šest do sedam posto, a u Hrvatskoj će ta stopa do 2015. narasti za dodatnih dva posto. Očekuje se i daljnje povećanje vanjskog duga, a jedine velike investicije proizlazit će iz javnog sektora.
