Spuštanjem cijena neće se vratiti tržište kojeg nema

Kako je koncipirana integracija zemalja u skupini Adriatic? – Hrvatsku, Sloveniju, BiH i Srbiju zastupamo vlastitim poduzećima, a Makedoniju, Crnu Goru, Kosovo i Bugarsku pokrivamo izvodom, i to uglavnom iz Hrvatske. Osnovali smo menadžmentski tim Adriatic kao platformu za odlučivanje, ekipu menadžmenta iz četiriju glavnih zemalja koja pokriva središnje funkcije u regiji. Na početku smo odvojili aktivnosti koje su moguće i korisne od onih koje nisu prioritet, odnosno svojevrsni su rizik. U prvom koraku centralizirali smo nabavu i za 2014. planiramo uštedu od četiri do pet posto. Nakon otvorenja granice između Hrvatske i Slovenije proizvodnju plaštava za dimnjake s tri lokacije smanjili smo na dvije te smo centralizirali funkciju tehničke i marketinga za cijelu regiju. Prodajne aktivnosti ostaju u okršiju nacionalnih organizacija.

Pretpostavljam da je i velik pad građevinskog tržišta zahtijevao uštede u restrukturiranju. – Građevinsko je tržište u Hrvatskoj i Sloveniji od 2008. palo za 60 do 70 posto, zato se nešto moralo napraviti i s troškovima. Program prilagodbe troškovne baze počeo je u listopadu 2012. i završava potraj ove godine. Ušteda od 14 posto na godinu većinom je pokrila daljnji pad tržišta u 2013., posebno izražen u Hrvatskoj i Sloveniji. Novoosnovana organizacija pak poboljšala je produktivnost proizvodnje i omogućila izvlačenje koristi u logistici, upravljanju skladištem, nabavi i sličnom. Očekujemo da ćemo ovu godinu završiti s oko 14 posto pada prihoda u odnosu na 2012., a ukupan financijski rezultat bit će samo devet posto ispod plana.

Imate li problema s naplatom potraživanja iz doba građevinskog buma? – Vremena su rizičnija pa svemu pristupamo opreznije. Ove smo godine u Hrvatskoj oprezno planirali isporuke i još rješavamo potraživanja iz doba građevinskog buma. Riječ je o dva do tri posto potraživanja otpisanih iz tog vremena. Nije nas obišao ni val predstечаjnih nagodbi, koje nikako ne pogoduju vjerovnicima, zbog čega u posljednje dvije godine imamo nekoliko novih nenaplativih, ili djelomično naplativih potraživanja. Ipak, zanemariva su. Razlog tomu defenzivna je politika prema riziku otkako je počelo restrukturiranje.

Koliko se radnih mjesta ukinulo u restrukturiranju? – Restrukturiranje se uglavnom odnosilo na dio radnih mjesta u proizvodnji ili njihovu preraspodjelu. U cijeloj je regiji od 126 radnih mjesta ukinuto devetnaest. Kad je riječ o promjenama u Hrvatskoj, centraliziranjem proizvodnje plaštava u Sloveniji ukinuto je pet radnih mjesta, pri čemu smo zadržali keramičko skladište u Golubovcu kao jedino mjesto isporuke. Ove smo godine u Hrvatskoj počeli surađivati s lokalnim proizvođačem Zagorkom u proizvodnji šamotne opeke i peći za cijeli jugoistok, koji je zbog toga otvorio i novih 10 radnih mjesta.

Koliki je godišnji obujam proizvodnje? – Za 2014. u regiji Adriatic planiramo malo manje od 300 tisuća metara dimnjaka, u što uključujemo i mađarsko i talijansko tržište, koje pokrivamo proizvodnjom iz Slovenije. Velik dio pada tržišta nadoknadili smo izvodom u Makedoniju, Bugarsku, Crnu Goru, Tursku i na Kosovo. U sklopu regije Adriatic posebno se usredotočujemo na najbolji poslovni model u izvozu. Zasad radimo dobro.

Koliko vaši planovi počivaju na makroekonomskim predviđanjima? Ili se više uzdate u se i u svoje kljuse? – Imamo knjigu tržišta, ‘market book’, institucionalizirani medij kojim pratimo tržište, na tome materijalu počiva naša strategija. Ona uključuje razna istraživanja, od nezavisnih kuća, međunarodnih do nacionalne statistike i drugoga. Provodimo i svoja istraživanja, njima se najviše vodimo.

I, što planirate za 2014.? – Želimo ponoviti ovogodišnju količinsku prodaju u Hrvatskoj i Sloveniji i povećati proizvodni asortiman. U BiH i Srbiji očekujemo lagan rast tržišnog udjela. Sljedeće godine u Hrvatsku i Sloveniju planiramo uvesti novi proizvod kao odgovor na za-