Home / Biznis i politika / Što ću sutra za ručak?

Što ću sutra za ručak?

Financijska izvješća ne starija od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za PN, popis tražbina radnika, popis obveza prema vjerovnicima: naziv, adresa, OIB, UK vrijednost duga + udio, popis razlučnih prava, prosječni mjesečni troškovi u posljednjih godinu dana prije sastavljanja financijskog izvješća, popis dužnikovih dužnika, te popis svih postupaka pokrenutih na zahtjev dužnika pred sudovima ili javnopratnim tijelima. Opis činjenica i okolnosti iz kojih proizlazi postojanje uvjeta za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, izračun manjka likvidnih sredstava na dan priloženih financijskih izvješća, opis mjera financijskog restrukturiranja i izračun njihovih učinaka na manjak likvidnih sredstava, opis mjera operativnog restrukturiranja i izračun njihovih učinaka na profitabilnost poslovanja i otklanjanje insolventnosti poslovanja, plan poslovanja za petogodišnje razdoblje uz detaljno obrazloženje razloga za utvrđivanje svakog položaja plana, planiranu bilancu na posljednji dan petogodišnjeg razdoblja za koje je sastavljen plan poslovanja, analizu tražbina prema veličini, kategoriji (prioritetne tražbine, izlučna prava, razlučna prava i neosigurane tražbine), razinu očekivanog namirenja i prijedloge rokova za njihovo namirenje te usporedbu s očekivanim namirenjem u slučaju stečaja, ponudu dužnika vjerovnicima o načinu, rokovima i uvjetima namirenja tražbina, izračun troškova restrukturiranja. Dostaviti u roku od osam dana od donošenja rješenja o utvrđenju tražbina.

Nacrt predstečajne nagodbe sastavljen u obliku pravnog akta, treba sadržavati sve elemente ovršne isprave, a osobito: način uređenja odnosa s pojedinim razlučnim vjerovnicima, visinu, način, oblik i rokove namirenja tražbina svakog vjerovnika ili skupine vjerovnika u jednakoj pravnoj položaju glede namirenja, obveze dužnika prema svim vjerovnicima na provedbu mjera koje podrazumijevaju provedbu postupka smanjenja ili povećanja temeljnoga kapitala društva dužnika, ako je dužnik društvo kapitala, obveze dužnika na sklapanje, u određenom roku, posebnih ugovora na temelju sklopljene predstečajne nagodbe, radi naknadnog uređenja odnosa s pojedinim vjerovnicima, glede davanja dodatnih osiguranja tražbina zasnivanjem založnih i drugih prava podobnih za upis u javne knjige ili promjene u postojećim upisima osiguranja tražbina ili glede uvjeta za posebne oblike namirenja prijenosom nekretnina, pokretnina ili prava na vjerovnika radi namirenja tražbina i dr., obveze dužnika prema ispunjenju prioritetnih tražbina radnika, te druge posebne obveze dužnika prema pojedinim ili svim vjerovnicima, sadržane u planu financijskog i operativnog restrukturiranja.

Dužnik je dužan najkasnije u roku od osam dana od donošenja rješenja o utvrđenju tražbina dostaviti nagodbenom vijeću nacrt predstečajne nagodbe koji je sadržajem usklađen s planom financijskog i operativnog restrukturiranja koji obuhvaća sve utvrđene tražbine. U slučaju izmjene plana financijskog i operativnog restrukturiranja dužnik je dužan dostaviti i izmijenjeni nacrt predstečajne nagodbe s planom restrukturiranja, a ako je riječ o planu financijskog i operativnog restrukturiranja koji su predložili vjerovnici, vjerovnici su dužni dostaviti i izmijenjeni nacrt predstečajne nagodbe s izmijenjenim planom restrukturiranja.

Troškove postupka vođenja predstečajne nagodbe posebnim pravilnikom propisat će ministar financija. Svaki sudionik u predstečajnoj nagodbi snosi svoje troškove neovisno o ishodu postupka. Sudionik je dužan i drugim sudionicima nadoknaditi troškove koje im je prouzročio svojom krivnjom ili slučajem koji mu se dogodio. O troškovima postupka nagodbeno vijeće odlučuje rješenjem. Iz imovine dužnika najprije se namiruju troškovi predstečajne nagodbe.

Dovoljno je ‘priznati’. U Zakonu o predstečajnim nagodbama piše kako se tražbine za koje postoji suglasnost između dužnika i vjerovnika o visini tražbine one smatraju utvrđenima, no Dalekovodov anonimni vjerovnik upozorava na to da taj neformalni model utvrđivanja tražbina omogućuje da dužnik fiktivnim tražbinama između povezanih poduzeća stekne nepravednu prednost u odlučivanju u postupku predstečajne nagodbe na štetu svih drugih vjerovnika.

Iznosi tražbina koji se u praksi utvrđuju katkad su višestruko veći od obveza iskazanih u financijskim izvješćima koje su pregledali revizori prije otvorenja predstečajne nagodbe. Pa ako vjerovnik prijavi tražbinu nakon otvorenja postupka predstečajne nagodbe, i to tražbinu koju dužnik nikad prije nije prikazao i revizor je nije imao prilike provjeriti, da bi se ona utvrdila kao valjana, dovoljno je da je dužnik ‘prizna’ u postupku – objašnjava taj anonimni vjerovnik.

Nimalo ne začuđuje što su mnogi oštećeni vjerovnici svoja prava odlučili zaštiti podizanjem tužbe pred Upravnim sudom – protiv Fine i Ministarstva financija. Mladen Janiška, povjerenik stečajne nagodbe u Dalekovodu i Diokiju (koji bi mogla snaći slična sudbina), kaže pak kako je u Dalekovodovu slučaju o tražbinama formalno-pravno odlučivalo Nagodbeno vijeće, a dužnik se samo složio ili nije. Ne smatra da Kolakušić ima potpuno krivo, no naglašava: Ako su se dužnik i njegovi vjerovnici dogovorili o načinu namirenja starog duga, to bi i sud trebao poštovati, osim ako nije bilo preglašavanja – kaže Janiška, dodajući da je u Dalekovodovu slučaju 93 posto vjerovnika, odnosno 82 posto ako se maknu sudužnici i jamci, bilo za predloženi plan restrukturiranja.

Je li država nemoćna u slučaju ‘pumpanja’ dužova? Danko Sučević, vlasnik i direktor Infokorpa, kaže da nije. Ako država shvati da nešto u tome ne ‘štima’, može pokrenuti nadzor i predstečajna se nagodba obustavlja. Sud je posljednji kontrolni mehanizam u tom postupku – objašnjava Sučević. Zašto država nije reagirala u Dalekovodovu slučaju, ponajmanje je u domeni ekonomije.

Nije to sve: prilično bode u oči raskorak između ukupno prijavljenih predstečajnih predmeta i onih čiji su planovi restrukturiranja prihvaćeni, odnosno onih koji su zaključili pogodbu. Sučević objašnjava da poduzeća najčešće predaju zahtjev bez po-pratnih dokumenata i plana restrukturiranja, a kad nagodbeno vijeće to zatraži od njih, većina odustane, što znači da takvima slijedi – stečaj. No u tom su slučaju troškovi pokretanja stečaja nekoliko puta manji. Većina je tih poduzeća klinički odavno mrtva i predstečajnu je nagodba iskoristila.