Suvremeno dizajniran POVRATAK PRIRODI

Hravati li umjesto jabuke savršena oblika radije odabrati onu koja izgleda kao da ju je modelirala nezgrapna ruka duhovno rastrojenog umjetnika, naručiti sok od bazge umjesto gaziranog pića, paški sir i istarski pršut ‘zaliti’ crnim vinom s Pelješca ili naručiti hamburger? Ili ćete možda provesti godišnji odmor vozeći bicikl umjesto automobil? Ako ne znate najbolje sami odabrati, informacija i ponude ne nedostaje. Zeleni život danas se naveliko prakticira. Zavratio je sva područja života: od hrane i energije, preko namještaja do hotela i kuća koji pametno troše energiju ili onih sa slamatim krovom koji štiti od svakovrsnoga patogenog zračenja, tretmana za uljepšavanje s preparatima od ljekovitog bilja, njege kosmetikom bez industrijskih dodataka, primjerice serumom protiv bora s matičnim stanicama alpske ruže…

U odnosu na mogućnosti današnjih novih tehnologija potraga za izvornošću u svakom obliku izgleda kao povratak u prapovijest. Ali nije. Riječ je o organiziranoj višenamjenskoj usluzi na svjetskoj razini čija je koncentriranost najočitija u području turističko-ugostiteljske ponude. Na globalnoj razini velike su kompanije kreirale posebne robne marke za hotele, restorane i kafiće, a na lokalnoj razini razvija se ekoturizam, uzgaja ekohranu i promiče važnost tjelesne aktivnosti i boravka u prirodi. Trčanje po parkovima odavno više nije novost, ali jest gradnja fitness-parkova; jedan takav, Lenucijev park, nalazi se u središtu Zagreba u blizini Glavnog kolodvora i Botaničkog vrt. Gotovo svako hrvatsko turističko mjesto ima šetnicu i označene biciklističke staze uz prometnice. Zeleni pokret prati i ‘zelenu’ energiju pa na hrvatskoj obali, gdje bura povremeno puše jače od 200 km/h, niču vjetrenjače, a solarni paneli na krovovima kuća i hotela hvataju sunčane zrake i pretvaraju u električnu energiju… Nije uvijek riječ o originalnim idejama, nego kopijama već postojećih, onima koje unatoč svim suvremenim dostignućima pokreću svijet u smjeru zdravog života i održivog razvoja prema ekološkom receptu. No svi ti sadržaji nisu pristupačni i onima nižega životnog standarda. Primjerice, u jednom od najelitnijih hrvatskih hotela s pet zvjezdica, rovinjskom Lone, sagrađenom u istoimenoj ulazi koji se, iako se radi o velikom zdanju, potpuno uklopio u krajolik, na jelovniku su autohtone hrvatske namirnice, a u ‘wellness’ miriše na Mediteran.

Koliko je zeleni svijet ozbiljna ideja s dugoročnom realizacijom, pokazuju i proizvodi banaka koje na veliko nude zelene kredite, a taj se trend sa svjetske razine preselio i na Hrvatsku. Zelene kredite banke daju onima koji, primjerice, samo žele na krov nekretnine staviti solarne panele, ali i ekološki osvještenim poduzetnicima.

Ipak, dodana vrijednost turističko-ugostiteljske ponude počinje s jelovnikom, sve se više traži, a i nudi, ekološki uzgojena hrana te autohtone namirnice kojima Hrvatska obiluje: pršut, maslinovo ulje, slavonski kulin, razne vrste sira, posebno paški (najkvalitetniji na svijetu je paški sir Gligora), med vrhunske kvalitete, pekmezi od domaćeg, ekološki uzgojenog voća, poput ‘Šinjorine Smokve’, pripremljeni prema tradicionalnim receptima, razne vrste raki… Neki hrvatski restorani nude paletu autohtona i tradicionalnih jela i nose oznaku ‘autohtona hrvatska kuhinja’, a dobili su je tijekom akcije Ministarstva turizma pokrenute prije dvije godine radi obogaćivanja turističke ponude. O čemu god se radilo, autohtonosti nema bez očuvanja sela i tradicije, doživljaj. Prigoda je to za ‘stvaranje prepoznatljivoga hrvatskog turističkog proizvoda koji se temelji na uključivanju našeg ukupnog prirodnog, povijesnog, kulturnog i posebice arhitektonskog naslijeđa u kreiranje različitog i turistički atraktivnog novog proizvoda’, smatra Borovac Zekan.

Nedavno provedeno istraživanje pokazalo je da se hrvatski turizam koristi s više od 55 posto domaćih proizvoda, no taj postotak u budućnosti bi mogao biti veći upravo zahvaljujući ekološkoj proizvodnji hrane, posebno autohtonih namirnica. Turističkim trendovima prilagođavaju se osim turističkog sektora; hotela i restorana, i veliki proizvođači hrane poput Belja, najvećega hrvatskog poljoprivrednog poduzeća. ‘U srcu Kneževih vinograda’ projekt je koji nudi godišnji odmor u vinogradu, na polju i u staji svima onima koje zanima život na selu. Turisti imaju priliku vidjeti u procesu od polja do stola kako se proizvodi hrana, odnosno kako se, primjerice, uzgaja vinova loza, proizvodi baranjski kulen i ostali specijaliteti. Žele li, turisti mogu i sami sudjelovati u pripremi domaće hrane za vlastiti objed u restoranu u Parku prirode Kopačkom ritu….

No nije nužno boraviti u hotelu ili restoranu da bi se zeleno hranilo. Naime, gotovo svi veliki trgovački lanci nude ekološke namirnice, a u manjim specijaliziranim prodavaonicama, pogotovo duž hrvatske obale, nude se autohtoni hrvatski proizvodi među kojima je i, primjerice, maslinovo ulje s istarskim tartufima te ostale delicije poput domaće rakije ili prirodnih sirupa od bazge, šumskog voća, mediteranskih biljaka… Zahvaljujući zelenom trendu zagrebačka obitelj Švač živi od prirode; proizvodi sok od bazge koju beru diljem Hrvatske i prodaju ugoštajstvu. Sve veća potražnja za tom vrstom soka, ali i ostalim delicijama, pokazuje da su tradicionalni domaći proizvodi na cijeni.

Zelenom načinu života podlegnuo je i dizajn, a rezultat je ‘hrvatska hotelska soba’, proizvod klastera proizvođača namještaja Hrvatski interijeri. Riječ je o hrvatskom proizvodu, namještaju nadahnutom hrvatskim prirodnim ljepotama i tradicijom. ‘Hrvatska hotelska soba’ svidjela se i međunarodnim stručnjacima; nudi se u šest različitih modela: ekološka soba, luksuzna soba, soba inspirirana morem, wellness-soba, soba za zdravstveni turizam, soba namiještena pustolovima i sanjarima, tehnološka soba… Namještaj za ‘hrvatsku hotelsku sobu’ napravljen je od prirodnih materijala kao što je orahovo drvo.