Zračna luka Zagreb

Francuzima je dopušteno povećanje putničke naknade s 15 na 21 euro, samo to formalno još nije objavljeno. To će biti porast prihoda za 6,6 milijuna eura – triput više od koncesijske naknade u prvoj godini.

Najnovije informacije iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te iz tvrtke Međunarodna zračna luka Zagreb kažu da će sapunica o koncesiji, usprkos nevjerci dijela sugovornika, uskoro dočekati kraj svoje prve sezone. Dogodi li se to, zanimat će nas hoće li se terminal na aerodromu Pleso dovršiti u drugoj sezoni.

Prema uvjeravanjima iz Ministarstva, MZLZ je postigao dogovor s bankama o financiranju projekta, a u tijeku je finalizacija svih financijskih ugovora i njihova formalna procedura potvrđivanja. Isti takav odgovor došao je i od MZLZ-a, a s obzirom na to da su ljudi u Ministarstvu u svakodnevnom kontaktu s menadžmentom MZLZ-a, za pretpostaviti je da je to zaista tako, inače bi bilo vrlo nespretno takve stvari tvrditi. Doduše, Francuzi uporno idu i korak dalje te tvrde da je financijska konstrukcija zatvorena, ali priznaju da potpisa ugovora s bankama još nema.

Projekt je prošao sve kreditne odbore i dobio potrebna odobrenja te je proces finaliziranja ugovora s bankama ušao u posljednju fazu. Budući da je u proces uključeno nekoliko banaka, a moraju biti potpisani i brojni ugovori, logično je i očekivano da proces potraje do nekoliko mjeseci. Zahvaljujući našem bogatom višegodišnjem iskustvu na sličnim projektima, tu smo činjenicu o trajanju pregovora o financijskoj konstrukciji predvidjeli i uključili u inicijalni plan, pa se sve odvija prema očekivanjima – poručuju iz MZLZ-a.

No to nije točno jer je na posljednjoj konferenciji za novinare u Ministarstvu, kada je menadžment tvrtke slavodobito pokazao građevinsku dozvolu, rečeno da će MZLZ preuzeti upravljanje ZLZ-om najkasnije početkom listopada, a tijekom konferencije moglo se čuti čak i za termin ‘potkraj rujna’.

Veliku priliku za širenje na tržištu vidi i HŽ Cargo, željeznički operater na hrvatskom području. Sve svoje prihode ostvaruje na tržištu, a nada se širenju poslovanja osobito otkako je Hrvatska postala članica Europske unije.

HŽ Cargo važna je karika u intermodalnom lancu. Da bi se realizirali projekti u tom načinu prijevoza, nužna je kvalitetna priprema koja se odnosi na programske zadatke i investicijsku podršku. Te su mjere nužne kako bi HŽ Cargo što bolje i lakše dočekao konkurenciju na nadolazećem otvorenom tržištu i time povećao opseg prijevoza. Sve to postići će se ulaganjem u vlastite kadrove, čija je stručnost jedna od glavnih konkurentnih prednosti, vozni park, informatizacijom procesa rada, povećanjem kvalitete prijevoznih usluga, tj. pouzdanosti prijevoza – kaže Ivan Lešković, predsjednik Uprave HŽ Carga.

Prednost je alternativnih prijevoznika poput željeznica i brodova mogućnost sufinanciranja iz europskih fondova pa je prijevoz još jeftiniji, što je iznimno važna stavka. Jedan od pozitivnih primjera projekt je ‘Go rail – Go green’ koji vodi Agit, tvrtka kći HŽ Carga. Projektom, sufinanciranim EU-programom Marco Polo II, želi se povećati udio intermodalnog prijevoza, tj. smanjiti opterećenje cestovnog prometa i njegov negativni učinak na okoliš usmjeravanjem prometa s cesta na željeznicu, morsku i unutarnju plovidbu. Partneri Agitau projektu su kontejnerski terminal AGCT iz Rijeke i Baltic Container Terminal (BCT) iz Poljske. Tim projektom povećat će se prijevoz tereta željeznicom na relaciji Luka Rijeka – Beograd, a zahvaljujući EU-ovoj subvenciji cijena prijevoza na toj relaciji bit će do 30 posto niža nego da se teret prevozi cestom – ističe Bulimbašić Paulin.

Veći promet značio bi i veći profit za hrvatske tvrtke, a dobit bi mogli ostvariti i drugi sektori koji sudjeluju u izgradnji jer hrvatske koridore treba osuvremeniti. Najviše modernizacijom luka i željezničkih pruga.