Poseban prilog

Prijede nepunih stotinu godina u Zagrebu je prvi put organizirano naučovanje za hotelijere i to u hotelu Esplanade. Hrvatska je u međuvremenu postala mediteranska i svjetska turistička destinacija, školovanje turističkoga kadra potpuno se promijenilo, ali znanje koje budući zaposlenici usvoje tijekom redovnog školovanja nedovoljno je jer im nedostaje prakse za suvereno vladanje tajnama zanata na sve zahtjevnijem tržištu rada u najbrže rastućoj svjetskoj industriji i velikom proizvođaču radnih mjesta. Zbog toga poslodavci, po-najprije hotelijeri, sami doškolovavaju svoj kadar ili to obavljaju Udrug poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske i Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije.

No zagrebački hotel Esplanade Regent njeguje tradiciju pa i danas organizira praktičnu izobrazbu za kadrove, odnosno buduće kuhare, i zapošljava najbolje polaznike nakon što ispune vrlo visoke kriterije. Istri tretman imaju i studenti koji se bave raznim projektima vezanim uz poslovanje hotela, a njihovim je mentorima ipak najvažnije naučiti ih da je nasmiješen i ljubazan domaćin najbolji gostoprimac. Slične programe dodatne izobrazbe omogućava i Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske. Već dvadeset godina odvija se obrazovanje proizvodno-uslužnoga osoblja u suradnji s profesorima Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Hrvatskim kuharskim savezom, Udrugom sommeliera Hrvatske, Hrvatskom sekcijom barmana pri UPUH-u i ostalim stručnjacima. Organizirani su i programi za srednji menadžment kao i modularni programi.

Programe razvijamo u suradnji s visokoobrazovnim institucijama u Hrvatskoj kao i s vodećim svjetskim školama poput SDA Bocconi, Cornella, Lausannea, Hong Kong polytechnic universityja te American Lodging & hotel Associationa, koji se specijalizirao za programe srednjeg menadžmenta – kaže mr. sc. Iva Bahunek, direktorica ureda UPUHH-a, napominjući da neke vodeće hotelske kuće u Hrvatskoj, primjerice Valamar akademija, interno educiraju zaposlenika na vlastitim akademijama i tečajevima. Bahunek drži da zbog nedostatka praktične nastave tijekom srednje škole i fakulteta hrvatski turistički kadar zaostaje za mediteranskim zemljama.

Riječ je o pomanjkanju komunikacije obrazovnih institucija i realnog sektora u kreiranju sustava izgradnje kompetencija potrebnih realnom biznisu. Problem je pomanjkanje sati prilikom obavljanja stručne prakse, koja je u hotelijerskom segmentu najvažnija. Zbog toga Udruga izrađuje program UPUHH akademije, koja će sublimirati sve naše programe te izraditi adekvatan praktični dio za svoje polaznike – kaže Bahunek istaknuvši da postoji problem i s brojnim sezonskim turističko-ugostiteljskim djelatnicima koji nisu adekvatno obrazovani za izazove hotelskog poslovanja.

Mr. sc. Marija Rašan-Križanac, ravnateljica Hotelijersko-turističke škole u Zagrebu i predsjednica Zajednice ugostiteljsko-turističkih škola RH, također drži da je praksa jedino što nedostaje primjerice hotelijersko-turističkom tehničaru kada iz škole krene na tržište rada. Učenici hotelijersko-turističkog usmjerenja kompetencije stječu uglavnom u školi. Praksu stječu u realnom radnom okruženju na praktičnoj nastavi i ljetnoj stručnoj praksi, što dopunjuje njihova znanja i vještine, ali ne dovoljno i ne dovoljno kvalitetno. Teškoće sa stjecanjem kompetencija vezanih uz realno radno okruženje proizlaze iz sadašnjih ograničenih mogućnosti organizacije praktične nastave i ljetne stručne prakse jer postoji niz ograničenja s kojima su suočene škole.

Problem nedovoljno obrazovanih hotelijersko-turističkih djelatnika moguće je zasad riješiti i na nekom od 30 tečajeva koje organizira Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija u sklopu Programa dodatnih kompetencija za studente i zaposlenike u hotelijerstvu, koji izvodi u suradnji s AHLEI-jem (The American Hotel & Lodging Educational Institute). Cilj je stjecanje specijalističkih znanja i dobivanje certifikata za pojedini cjeloviti tečaj ili za pojedinačne predmete unutar tečaja, po- UNECE, programu Education and Training 2010., programe cjeloživotnog obrazovanja i stjecanja dodatnih kompetencija.

Programi cjeloživotnog učenja bit će podvrgnuti akreditacijskom postupku i primjenjivat će se standardi kvalitete kao i za sveučilišne studije, a bit će usmjereni na turizam i održivi razvoj. Uzimajući u obzir da je turizam strateška razvojna odrednica Hrvatske, ali i šire regije i Mediterana, Fakultet ima misiju prerasti u lidera visokog obrazovanja, stručnog i znanstvenog istraživanja u navedenom području za cijelu Hrvatsku, širu regiju i Mediteran – kaže doc. dr. sc. Dolores Miškulin, prodekanica za nastavu, ističući ciljeve jačanje suradnje s gospodarstvom, ponajprije iz područja turizma i ugostiteljstva, te javnim i civilnim sektorom.

Studenti turističkog menadžmenta prema programu International Hospitality and Service Management na dubrovačkom Rochester Institute of Technology Croatia, koji djeluje u sklopu istoimenoga američkog sveučilišta, prema riječima predavača mr. spec. Besima Agušaja, spremni su za tržište rada. Tijekom studija studenti su obvezni odraditi 1200 sati stručne prakse, što im osigurava vrijedno profesionalno iskustvo i prednost prilikom zapošljavanja – kaže Agušaj.

Veleučilište Vern’ omogućuje četiri obrazovne razine turizma, među kojima je i MBA program u suradnji s U.B.I.-jem iz Bruxellesa, i cjeloživotno obrazovanje za turističkog vodiča, voditelja poslovnice te turističkog animatora i organizatora događaja. Svi studiji i programi potpuno su usmjereni na potrebe tržišta rada. U okviru programa koji se izvode u našem Međunarodnom sveučilišnom centru na otoku Visu studenti s kolegama iz međunarodne akademske zajednice i otočkim poduzetnicima surađuju na projektima poduzetničkog i održivog razvoja turizma. Na taj način stječu jedinstveno iskustvo i nove vještine, koje dodatno obogaćuju njihove predispozicije za razvoj uspješne karijere – kaže Kristijan Pakšec, izvršni direktor Odjela za komunikacije Vern’a.

Kristijan Pakšec, VERN’: Veleučilište Vern’ omogućuje četiri obrazovne razine turizma. Svi studiji i programi potpuno su usmjereni na potrebe tržišta rada.

Besim Agušaj, ROCHESTER INSTITUTE OF TECHNOLOGY CROATIA: Tijekom studija studenti moraju odraditi 1200 sati stručne prakse, što im osigurava vrijedno profesionalno iskustvo.