Prognoze Eurozona će 2013. završiti s minusom od 0,4 posto, što ruši predviđanja za 2014.

Eurozona će 2013. završiti s minusom od 0,4 posto, što ruši predviđanja za 2014. Nakon poraznih podataka o sažimanju ekonomije za ovu godinu, već za nepuna dva tjedna stižu novi problemi. Tad će Komisija objaviti mišljenja o nacrta proračuna zemalja članica eurozone koji će pokazati da EU još ne uspijeva naći čarobnu formulu za rezanje i rast u isto vrijeme.

S naga pozitivnog razmišljanja ipak ima ograničenja – usprkos dobrim željama i signalima oporavka Europska unija morala je obuzdati optimizam, makar samo malo. Najnovija predviđanja Europske komisije stoga sada govore 1,1 posto rasta u zemljama članicama eurozone, što je 0,1 posto manje u odnosu na prijašnja ovogodišnja očekivanja. Ni prvotna procjena nije posebno obećavala, pa je i taj neznatni pad svojevrsni dodatni hladan tuš Uniji i predsjedniku Komisije Joséu Manelu Barrosu koji je proteklih mjeseci počeo širiti dojam velikog ‘povratka’ europskoga gospodarstva.

Taj podatak zapravo je još jedna potvrda kako Europa znatno zaostaje za ostalim razvijenim zemljama u čvrstoći i snazi oporavka. Nezadovoljstvu se može samo dodati podatak da je početkom godine Komisija računala na rast od 1,4 posto sljedeće godine uza sažimanje ekonomije od 0,4 posto ove. Naravno, odaslala je priopćenje u stilu ‘čaša je polupuna’, prema kojem ima znakova oporavka, pojačano tvrdnjom kako su najveći problemi koji su morili europsko gospodarstvo proteklih godina uglavnom prošli. Opravdanje za ipak slabije rezultate povjerenik za ekonomiju Olli Rehn našao je u još prevelikim dugovima nekih zemalja. ‘Još je prerano proglasiti pobjedu, nezaposlenost je i dalje neprihvatljivo visoka’, piše u priopćenju za javnost. ‘Zato moramo nastaviti osuvenjenjivati europsku ekonomiju’, u donekle pozitivnom tonu zaključio je Rehn.

No posljednje prognoze sugeriraju, kao i širi kontekst u kojem npr. Amerika bilježi gospodarski rast od nekoliko postotaka i znatno nižu stopu nezaposlenosti, da se Europa teško nosi s gospodarskim problemima.

Dvije velike i ključne europske ekonomije pokazale su nastavak slabih performansi i negativnog kretanja usprkos inzistiranju Komisije na štednji i rezovima. Francuska je ‘pala’ s 1,1 posto predviđenog rasta na 0,9, a Španjolska, jedna od ozbiljnijih europskih bolesnica, spuštena je s 0,9 na 0,5 posto. Primjeri s kojima se Komisija voli nerijetko hvaliti, Portugal i Grčka, tek bi sljedeće godine trebali isplivati iz dugogodišnje recesije i porasti. Njihove financije, opće stanje ekonomije i razina nezaposlenosti pak i dalje su daleko od zadovoljavajućeg trenda. Grčka će, vjeruje Komisija, uspjeti isći 0,6 posto rasta nakon šest godina kontinuirane recesije i onda čudesno skočiti za 2,9 posto 2015., a Portugal bi trebao zabilježiti plus od 0,8 posto. Sve dobiva mnogo jasnije obrise kad se dodaju neki drugi podaci koji navedenima daju konkretan kontekst.

Rast predviđen Grčkoj i Portugalu sâm po sebi možda je uspjeh uspoređi li se s višegodišnjim padovima, ali u širem spletu okolnosti potpuno je neadekvatan i gotovo nevažan. Grčki javni dug do kraja godine bit će 176,2 posto BDP-a i do 2015. pasti samo na 170,9 posto. Nezaposlenost će na kraju 2013. dosegnuti 27 posto, sljedeće će pasti na 26, a 2015. u Grčkoj će biti nezaposleno ‘samo’ 24 posto radnosposobnog stanovništva. Portugalski će javni dug ove godine biti 127,8 posto, sljedeće 126,7 te za dvije godine 125,7, uza stopu nezaposlenosti koja cijelo to vrijeme neće pasti ispod 17 posto (sad je na 17,4, porast će na 17,7 pa pasti na 17,3).

Izvješće je još jedanput jasno iscrtilo i podjelu Europe na sjever i jug, u čemu su iznimke zasad samo Finska i Nizozemska, čiji rast pomalo zaostaje za onim susjednih zemalja. Na suprotnoj strani ljestvice uvjerljivo su južne ekonomije poput talijanske, španjolske, grčke i portugalske. Novi problemi mogli bi se pojaviti već za nepuna dva tjedna, kad će Komisija objaviti mišljenja o nacrtima proračuna zemalja članica eurozone nakon kojeg će nedvojbeno slijediti nova runda natezanja Komisije i pojedinih vlada koje jednostavno ne nalaze čarobnu formulu za rezanje i rast u isto vrijeme. Dodatnu sumnju glede kretanja europske ekonomije izaziva upravo problem koji Rehn navodi kao izliku za slab uspjeh eurozone – dugovi i deficiti. S obzirom na to da ti pokazatelji u mnogim zemljama članicama nisu ni blizu dogovorenih kriterija, vjerojatno će biti dodatnog rezanja, a to sasvim sigurno neće pomoći njihovu brzom oporavku i većem rastu, naprotiv. Španjolska, koja se očajnički bori bar malo smanjiti proračunski deficit, 2015. trebala bi imati deficit od 6,6 posto, kako daleko od dogovorenog ‘plafona’ od tri posto. Francuska stoji malo bolje, ali također će imati prevelik proračunski manjak i za dvije godine, trenutačno procijenjen na 3,7 posto. U skladu s očekivanjima koja baš ne obećavaju, nezaposlenost na razini eurozone sljedeće će godine biti za 0,1 posto veća nego što se prvotno predviđalo, 12,2 posto.

Rehn je usprkos svemu optimist i prije nekih rezervacija nije propustio napomenuti kako su ‘fiskalna konsolidacija i strukturne reforme provedene u Europi stvorile temelj za oporavak’. Uspoređeno s drugim razvijenim dijelovima svijeta, više se stječe dojam da se oporavak svim silama bori protiv nametnutih mjera i inzistiranja na viziji ekonomske politike kakvu nameće Njemačka. Bez smanjenja nezaposlenosti i oporavka realnog sektora ‘hvatanje’ zacrtanih proračunskih deficita i razine javnog duga bit će u najboljem slučaju Pirova pobjeda, bude li uopće te ‘pobjede’. Najnoviji podaci i predviđanja zapravo su pokazali kako Unija i dalje nije našla primjeren pristup svojim ekonomskim problemima i da se oporavljaju prije prema inerciji i vanjskim utjecajima nego zahvaljujući preporukama Komisije. Mnogo važnih zemalja još je jako daleko od bilo kakvog relevantnog oporavka, čak i rasta, s ključnim pokazateljima koji su svakakvi osim pozitivni. Jedini kakav-takav uspjeh postignut je u odmicanju od ruba provalije na kojem je Unija nedavno bila. Strahovi od potpunog kraha eurozone i odlaska nekih članica sad su potisnuti, ali svakako je pre-rano reći da su nestali.