Država napokon prepoznala razvojnu ulogu konzultanata

Va nedavna događaja – povišenje praga za javnu nabavu bez natječaja i financiranje tehničke pomoći za izradu dokumentacije za sufinanciranje ulaganja iz ERFD-a, fonda Europske unije – upućuju na pozitivnu promjenu Vladina promišljanja o konzultantima i omogućuju razvoj suradnje između državne uprave i konzultantskih tvrtki na korist države, gospodarstva i konzultanata. Ta suradnja usmjerena je prema dva ključna cilja: dopuni znanja i vještina koje nedostaju u državnoj upravi i maksimiranju iskorištenja fondova EU za javni i privatni sektor.

U buri negativnih informacija i kritiziranja Vladinih odluka i politike ta dva hvalevrijedna događaja naizgled nisu zaokupila mnogo medijskog prostora, a mogla bi jako utjecati na razvoj privatnog sektora, posebno konzultantske djelatnosti u Hrvatskoj. Doduše, u tiskanim i elektroničkim medijima te na društvenim mrežama bilo je mnogo negativnih komentara o povišenju praga.

Gotovo uspoređno Ministarstvo je potpisalo devetnaest ugovora za financiranje tehničke pomoći izrade dokumentacije za sufinanciranje ulaganja iz EFRD-a. To se može protumačiti još jednim Vladinim poticajem razvoja konzultantske djelatnosti u Hrvatskoj. To je konzultantima svakako znak da ih tržište treba, ali postavlja pitanje dugoročne važnosti razvoja njihovih usluga za hrvatsku javnu upravu i gospodarstvo.

Vlada je nedavno višestruko povišila prag za javnu nabavu bez raspisivanja javnog natječaja (tvz. bagatelna nabava) s 70.000 na 200.000 kuna za nabavu robe i usluga. Iako su tu mjeru mnogi opisali kao povećanje prostora za korupciju, konzultantskim i uslužnim tvrtkama ta promjena otvara više prostora za suradnju s javnom upravom i organizacijama koje moraju provoditi javnu nabavu.

Iz perspektive javne uprave povećanje praga omogućuje ubrzanje postupka javne nabave za mnoge usluge koje su dosad morale proći višemjesečni postupak. Prag od 70.000 kuna ograničavao je upravu u ugovaranju potrebnih konzultantskih poslova većeg opsega, a istodobno je bila ograničena u zapošljavanju stručnjaka koji bi mogli obaviti takve poslove. Povećanje praga donosi i dodatne odgovornosti službenika za ispravnost u ugovaranju, praćenju i mjerenju isporuke dogovorenoga. Mali i srednji poduzetnici također bi trebali biti zadovoljni jer često nisu mogli konkurirati na natječajima zbog nepotrebno zahtjevnih mjerila, pogodovanja ili složenih i preskupih postupaka. Konzultanti i tvrtke tako dobivaju novi prostor za tržišno natjecanje i mogućnost povećanja svojeg udjela u javnoj nabavi sa sadašnjih 23 posto naviše te dodatni zamašnjak za razvoj u ovome recesijskom razdoblju.

Ministarstvo obrta i poduzetništva potpisalo je ugovore s privatnim tvrtkama za financiranje pripreme projektne dokumentacije za sufinanciranje ulaganja iz ERFD-a. To je odlična vijest za konzultantske tvrtke jer pokazuje da Ministarstvo mijenja dosadašnje rezervirano stajalište prema konzultantima i tako izravno promiče korištenje konzultantskih usluga. Još važnije, to pokazuje da je nužna suradnja između države i konzultanata. Korist za tvrtke jest jednostavniji pristup uslugama iskusnih konzultanata koji će im pomoći u pripremi dokumentacije i u skladu s time povećanju izgleda za odobrenje traženog novca te maksimiranje iznosa sufinanciranja ulaganja s pomoću fondova Europske unije.

Čini se da su te mjere početak dugoročne suradnje između državne uprave i hrvatskih konzultantskih tvrtki koja bi se trebala proširiti i na suradnju u izradi strateških, operativnih i drugih dokumenata nužnih kako bi javna uprava stvorila okvir za pristup fondovima Europske unije.

Na kraju, važno je napomenuti da je stalno korištenje konzultantskim uslugama uobičajeno u najvećim zemljama Europe i svijeta. I sama Europska komisija godinama se koristi konzultantskim tvrtkama za izradu dokumenata koji služe kao podloga za osmišljavanje industrijske, sektorske i drugih vrsta politike. U međuvremenu vrijednost koju dodaju hrvatski konzultanti stoji vam na raspolaganju.