Home / Mediji i publikacije / ABeCeDa poslovanja

ABeCeDa poslovanja

Su svake godine sve pametniji. Na stranicama portala Fastcompany već možete doznati da je zahvaljujući pametnim aplikacijama za pretrage EKG-a spremljenima na iPhoneu američki liječnik tijekom leta spasio život avioputniku. Dakle, opremljen pametnim telefonom s odgovarajućim senzorima i aplikacijom, dijagnosticirao je teške srčane smetnje, zbog čega se hitno sletjelo i, srećom pravodobno, hospitaliziralo bolesnika. Pametni dodaci na njegovu telefonu opremljeni senzorima nova su otvorena niša koja se već snažno razvija. S proizvodima poput Googleovih naročala samo se povećava broj novih potencijalnih poslovnih ideja. Pametni telefoni postali su središnje računalne jedinice koje ljude povezuju s mrežom pa postaju i centri senzorske mreže koje povezuju naše tijelo, urede, domove, automobile.

Već je ove godine kombinacija 20-nanometarskih procesora (ARM, Intel i Apple) i 4G mreže dostupna u većini zemalja. Nema sumnje, riječ je o nečemu što će promijeniti način uporabe pametnih telefona. Više računalne snage, manja potrošnja energije te brži prijenos podataka iz naših ruku ubrzat će razvoj biometrijskih aplikacija kao što su identifikacija oka ili otisaka prstiju. To će pak imati važnu ulogu u osjetljivim aplikacijama poput mobilnog bankarstva i plaćanja.

Uparivanje biometričke identifikacije i glasovnog prijavljivanja uskoro bi trebalo postati norma koja bi jamčila brži i sigurniji pristup informacijama. Rezultat toga bit će stvaranje privatnih baza podataka za čuvanje biopodataka, stoga se na tom području očekuje i mnogo novosvanih tvrtki. Identifikacija više neće ovisiti o pamćenju brojaka i slova, nego o biološkoj posebnosti. Naravno, ni automobili više nisu nijeme limenke na cesti, nego stvari povezane sa svijetom, i to ne samo GPS-om. Sve su više automatizirani, zbog čega je sve više ljubitelja vožnje koji očajnički zapomažu da gubimo kontrolu nad vozilima.

Već sad imamo automatizirano usporedno parkiranje, praćenje brzine, udaljenost od sljedećeg automobila itd., a već do 2017., uvjeren je jedan od Googleovih šefova Sergey Brin, potpuno automatizirana vožnja bit će dostupna svima. Uz kamere, senzore, računalnu inteligenciju povezanu s ostatkom svijeta automobilima čovjek počinje smetati. Ako je imperativ optimalna potrošnja i neprelaženje dopuštene brzine, odnosno strogo poštovanje pravila, kao ljudsko biće, sklono strastima i emocijama, jednostavno ne možete pobijediti programiranog vozača. Stoga, čini se da će za upravljanje automobilom ubuduće biti dovoljno znati se uključiti na mrežu.

U međuvremenu mnoge autotvrke ulažu u razvoj automatiziranih automobila pa raste i razvija se velika infrastruktura koja takve projekte nužno prati. I u tome se predviđa razvoj mnogih manjih i većih poslovnih proizvoda i usluga, kao i u infrastrukturi za električna vozila. Već za dvije godine 1,2 od 60-ak milijuna vozila u svijetu bit će električno, no daljnji razvoj tog tržišta ponajviše će ovisiti o razvoju logističkog sustava za njih, odnosno o razvoju raznih manufaktura povezanih sa sektorom. Riječ je o razvoju svih vrsta vozila na električni pogon, ne samo putničkih. Dakle, o posebnim vozilima, radnim vozilima poput poljoprivredne mehanizacije, lučkih kranova, bagera, rudarskih vozila, ali i baterija, električnih aplikacija i dijelova, integracijskih sustava te softvera.

Malo se što s tolikom zebnjom iščekuje kao rješenja koja nam pomažu u prirodnim katastrofama. Posljednjih smo desetljeća kao Zemljani postali svjesni snage prirode, toliko da neki u njezinim ‘ekscesima’ vide kaznu poslanu s nedostupnih visina. Primjerice, uragan Sandy koji je 2012. snažno pogodio sjeveroistočni dio SAD-a, posebice New York, podsjetio je tehnološke inovatore na to da su dobrodošla rješenja koja umanjuju patnju ljudi pogodjenih katastrofom. Sandy je bolno pokazala koliko krhka može biti centralizirana mreža električne energije, stoga su već počela istraživanja o njezinu skladištenju.

Onomu tko patentira, odnosno unaprijedi i razvije sustav neovisan, odnosno djelomično ovisan o središnjoj mreži, čak i prije nego onomu tko nađe nov oblik energije, predviđa se ulazak u panteon najbogatijih i najslavnijih, uz bok Rockefelleru ili Gatesu. Bolje skladištenje energije osiguralo bi funkcioniranje dok je sve u metežu i pokazalo se praktičnim za mnoge svakodnevne stvari, primjerice za električne automobile na zelenu energiju.

U osmišljavanju novih biznisa treba imati i na umu da već ove godine svjedočimo budenju virtualne manufakture zasnovane na 3D modeliranju i 3D pisačima. Servisi poput Shapewaysa, Ponoka i Sculptea radit će kao zajedničke tvornice za najam i biti glavni stup razvoja malih proizvodnji.