OKUČANI – NOVSKA Talijani napustili gradilište pruge zbog duga države

Logističko-distributivna industrija nezamišljava je bez nadzornih sustava. S pomoću njih prate se vozila i cijele flote omogućujući tekstnu komunikaciju između tvrtke i vozača, njegovu identifikaciju te navigaciju.

Korištenjem takvih usluga logističke tvrtke povećavaju iskorištenost vozila i flote, optimiraju troškove voznog parka, smanjuju potrošnju goriva te su bolji organizacija i raspored vozila, što posljedično omogućava povećanje produktivnosti i manje prekovremenog rada.

Danas je najbolje rješenje satelitski nadzor koji za svoja vozila rabe u Ralu logistici. S obzirom na to da su specijalizirani za prijevoz, skladištenje i distribuciju robe u kontroliranom temperaturnom režimu, kontinuirano nadziru temperaturu u komorama i na zahtjev klijenta ispostavljaju ispis o temperaturnom režimu.

U našim vozilima imamo ugrađene interaktivne ekrane koji služe za komunikaciju između vozača i disponenta, a putem uređaja u vozilima možemo u realnom vremenu pratiti razne parametre vožnje – lokaciju kretanja, prosječnu potrošnju goriva, poštovanje zakonskih ograničenja vozila, brzinu kretanja, broj okretaja motora i još mnogo toga – poručuju iz Ralu logistike. Kažu da prate razvoj tehnologije te da imaju ugrađene najuvremenije sustave. U budućnosti će se sustavi, kažu, sve više integrirati s ERP sustavima kompanija te tako generirati sve vrste analiza, eksploatacijskih parametara i profitabilnost rada. Riječ je, inače, o sustavima koji bilježe procese koji teku u tvrtki, čime stvaraju književnost, dok klasično knjigovodstvo samo evidentira događaje koji su se zbili. No važnost bežičnog nadzora neprocjenjiva je bez obzira na to je li se logistička tvrtka koristila mjernim uređajima, prijenosnim računalima za praćenje zaliha ili pak mobitelima za praćenje temperature.

Sve se više rabe bežičnost i mobilnost u svim granama industrije, a logistika i transport na tom se području posebno ističu. Kako kažu, ulaganja u opremu i rješenja trajna su investicija za takve tvrtke. No osim praćenja na cestama između logističkog centra i odredišta, treba nešto reći i o nadzoru transporta u gradskim središtima.

Stanovnik europske metropole izgubi godinu dana života čekajući u prometnim gužvama. Tako kaže jedna studija o kojoj govori profesor na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu te utemeljitelj i predstojnik Zavoda za inteligentne transportne sustave prof. dr. sc. Ivan Bošnjak. Razlog je nepostojanje informacija, no u 21. stoljeću već se dobro odmaknulo u rješavanju takvih problema. Ono što je najvažnije, gužve u metropolama samo su dio rješenja jer nova tehnologija ITS-a (Inteligentni transportni sustavi) omogućuje logističkim tvrtkama još bolji nadzor tijekom prijevoza robe.

ITS je upravljačka i informatičko-komunikacijska nadgradnja klasičnog prometnog i transportnog sustava, objašnjava dr. Bošnjak u jednom svom radu objavljenom na internetskoj stranici tvrtke za informatički konzalting TeleDom. Prikupljanjem i obradom podataka te umreženom distribucijom informacija u gradskim se središtima postiže znatno veća propusnost, sigurnost, zaštićenost i ekološka prihvatljivost.

Razlog zašto su u EU pokrenuli taj projekt početkom ovog stoljeća jest u tome što su podaci o sigurnosti i eksternim troškovima protoka prometa dosta loši. Primjerice, navodi se u radu, prema podacima organizacije WHO, više od 1,2 milijuna ljudi svake godine smrtno strada u prometu, a 50 milijuna biva ozlijeđeno, dok ukupni izravni i eksterni troškovi prometnih nesreća iznose od tri do četiri posto BDP-a pojedinih zemalja. Atribut ‘inteligentni’ općenito označava sposobnost adaptivnog djelovanja u promjenjivim uvjetima i situacijama, pri čemu je potrebno prikupiti dovoljno podataka i obraditi ih u stvarnom vremenu.

Koncept inteligentnih informacijskih sustava (IIS) blizak je informatičarima kao i različite napredne tehnike koje su zajedničke IIS-u i ITS-u. Koncepti i tehnike umjetne inteligencije – prepoznavanje oblika, strojno učenje, inteligentno izračunavanje itd., upotrebljavaju se u dizajniranju, razvoju i primjeni različitih ITS aplikacija. ITS rješenja uključuju redizajn prometne infrastrukture s novim prometnim rješenjima organizacije i vođenja tokova, inteligentnim navođenjem na rute s manjim opterećenjem, informiranjem o slobodnim parkirališnim mjestima, daljinskim praćenjem tereta i vozila, telematskom naplatom cestarine, upravljanjem incidentnim situacijama u prometu itd. – piše Bošnjak. Za razliku od izoliranih tehničkih rješenja (zeleni val, promjenjivi znakovi, telematički uređaji u vozilima) koncept ITS-a je ‘sustav sustava’.

Zato Bošnjak kaže da je ITS napredni koncept rješavanja prometnih problema, znanstvena disciplina, skup tehnologija i novi tehnološki pokret. To dokazuju programi i projekti ITS-a u svim razvijenim zemljama, uspostavljanje ITS-a kao akademske discipline i studijskog programa na sveučilištima te uspješno djelovanje niza nacionalnih i međunarodnih ITS udruga, poput ITS Croatia koju on vodi. I ova priča pokazuje da smo dobrano zagazili u 21. stoljeću. Bojazan s početka teksta da bi se razvoj takve tehnologije mogao pretvoriti u šprijeniranje svih nas nikad neće nestati. No kako smo vidjeli, ona može donijeti i mnogo toga dobroga. Hrvatska je polovinom godine postala članica EU i žele li se domaće logističke tvrtke natjecati na tom zahtjevnom tržištu, morat će permanentno ulagati u komunikacijsku opremu. Iako se za sada ne očekuje znatniji dolazak europskih logističkih kuća, a razlog je loše hrvatsko gospodarstvo, treba reći da su neke strane kompanije već odavno prisutne u Hrvatskoj sa svojom najsuvremenijom opremom. Dolazit će, nesumnjivo, i drugi pa je stoga domaćim kompanijama izlaz u traženju posla po bijelom svijetu, a praćenje tehnoloških rješenja jedan od glavnih zadataka.