Home / Poslovna scena / Umjesto da mi radimo za strance, Talijani rade za nas

Umjesto da mi radimo za strance, Talijani rade za nas

Cedrova je zdrava poslovna orijentacija ujedno toliko potrebna zamašnjak zapošljavanja. Ima 228 zaposlenih: čak 143 ljudi zaposleno je odnedavna u Vrbovskom, 63 u zakupljenom pogonu u Udbini, a ostatak u Cedrovu sjedištu u Kastvu; nakon dovršenja druge faze u Vrbovskom posao će naći još 50-ak ljudi. Prodan ističe još nešto što ga izdvaja iz ustaljene hrvatske poslovne prakse kad je riječ o stranim poslodavcima u Hrvatskoj: – Dio proizvodnje za Cedar obavlja se i u pilani u Otočcu, koja je u vlasništvu talijanskog poduzetnika s kojim Cedar već 10-ak godina ima ugovorenu kooperaciju, što omogućuje zapošljavanje 80 radnika na tim poslovima. Dakle, vidite da može i obratno, ne moramo uvijek mi nešto uslužno raditi za Talijane ili druge strane poslodavce, nego ovdje talijanski vlasnik vodi posao za naš Cedar i na tome još zapošljava domaće ljudje.

Cedar je i prije moje akvizicije DIP-a u Vrbovskom bio najveći hrvatski sustav u primarnoj obradi bukove građe u kojem sam organizirao i logistički povezao petnaest pilana, sušara i parionica diljem Hrvatske koje uslužno rade za Cedar. Zahvaljujući tomu stabilno posluje i zapošljava mnogo ljudi. Pri tome nema rizika s nabavom sirovina jer bukove trupce u suradnji s Hrvatskim šumama za njega osigurava Cedar. Sad Pilana Vrbovsko postaje prvi i središnji tehnološko-proizvodni pogon u vlasništvu Cedra, koji je blizu i našem sjedištu u Kastvu, ali i blizu riječke luke, što je važno za izvoz. Pogon je u srcu Gorskog kotara i posložen je tako da u svim dijelovima bez problema može poslovati i u ekstremnim zimskim uvjetima, kakvi su bili početkom godine.

  • Sušare i parionice traže mnogo energije, kako ste riješili to pitanje? – Takav kapacitet dat će dovoljno kore i ostalog drvnog otpada za pogon dviju kotlovnica. Prva od njih, toplinske snage od 5,8 MW, već je u pogonu i osigurava potrebnu energiju za četiri parionice, od kojih svaka ima 100 prostornih metara, i dvanaest sušara ukupnog kapaciteta od 2000 prostornih metara. U drugoj fazi sagradit će se kogeneracijska kotlovnica na bazi termouljne tehnologije, energent će također.