U idućih pet godina uložiti 600 milijuna dolara u istraživanje i razvoj novih 5G tehnologija. Prema njegovim predviđanjima, prva takva mreža trebala bi 2020. biti dostupna za komercijalnu uporabu. To ne uključuje iznos koji će potrošiti na proizvodnju uređaja kompatibilnih s 5G tehnologijama, koji bi trebali ostvarivati vršnu brzinu prijenosa podataka od 10 Gbps, što je stotinu puta brže od 4G tehnologije. Kad se pogleda unatrag, iznenađuje razvoj tvrtke koju je 1987. osnovao bivši vojni dužnosnik Ren Zhengfei. Danas je Huawei u potpunome privatnom vlasništvu, a zaposlenici su vlasnici dionica. Nakon dvije godine rada za tvrtku mogu ih kupiti, ali moraju ih prodati nakon odlaska iz nje. S čvrstim položajem u fiksnoj, bežičnoj i IP-tehnologiji Huawei je zauzeo prvo mjesto u konvergentnom dobu ‘all-IP-a’. Proizvodi i usluge prodaju se u 150 zemalja i njima se koristi 45 od 50 najvećih svjetskih telekomunikacijskih operatera. Prihod u 2012. dosegao je 35,4 milijarde dolara, a u prvoj polovini 2013. godine 18,5 milijardi dolara, što 10,8 posto više u odnosu na lani.
Huaweijevo je sjedište u Shenzenu, gradu u južnoj kineskoj pokrajini Guangdong, nedaleko od Hong Konga, koji je u posljednjih tridesetak godina kao ‘kapitalistički eksperiment’ doživio eksplozivan rast od ribarskog sela do grada s više od 10 milijuna stanovnika i postao tehnološko središte Kine. Huawei kampus funkcionira kao grad za sebe, pun je zelenih površina, zaposlenici ondje žive i imaju gotovo sve sadržaje na dohvat ruke. Radno je vrijeme od 8.30 do 18, među najkraćim u tehnološkim tvrtkama u Kini, a 70-ak posto zaposlenika bavi se istraživanjem i razvojem. Huawei je globalna tvrtka sa sjedištem u Kini, no upravo ju je kinesko podrijetlo znalo stajati negativnih konotacija na Zapadu.
