stil života

Zemni ili prirodni plin mogao bi postati energent budućnosti, iako kao fosilno gorivo ima ograničene zalihe. No to nas ne bi trebalo brinuti jer u svijetu postoje rezerve od 200-tinjak triljuna prostornih metara prirodnog plina, a procjenjuje se i da je skriveno još 40-ak triljuna. Te bi zalihe mogle potrajati više od stotinu godina. Plin, u usporedbi s naftom i ugljenom, emitira manje ugljikova dioksida, čišći je i zeleniji energent kojim se sve više koriste i industrija i privatni potrošači.

Vrlo važna činjenica koja govori u prilog upotrebi prirodnog plina njegova je ekološka prihvatljivost. Čišći je od nafte i ugljena jer ima veći omjer vodika/ugljičnog plina i manju emisiju ugljikova dioksida (CO₂) za istu količinu energije. Zbog toga je zagađenje zraka vrlo malo jer metan (glavni sastojak prirodnog plina) sagorijeva gotovo u potpunosti, pri čemu ne nastaje pepeo. To je vrlo važno s ekološkog stajališta jer sve više pozornosti posvećuje se zelenim energentima i očuvanju okoliša. Globalna svijest o potrebi očuvanja okoliša i čistoće zraka rezultirala je trendom favoriziranja ekološki prihvatljivih energenata.

U želji smanjenja emisije stakleničkih plinova provode se razne kampanje, a vlade brojnih država usvajaju akcijske planove kojim bi se emisije štetnih plinova dovele u prihvatljive omjere. Stoga postoji sve više primjera poticajnog djelovanja kako bi se stimulirala uporaba prihvatljivih energenata – osobito prirodnog plina kao najčišćeg i ekološki najprihvatljivijega fosilnoga goriva u zamjenu za dosad korištena goriva.

Najveći izvor zemnog plina u Hrvatskoj nalazi se u Molvama, gdje se proizvodi čak 70 posto plina za RH. Tamo je i najmoderniji pogon za vađenje, prerađivanje i distribuiranje plina u ovom dijelu Europe. Hrvatska bi to mogla kapitalizirati jer sve se države okreću tom energentu, a prema nekim istraživanjima i projekcijama ukupna globalna potrošnja prirodnog plina do 2035. godine porast će za 44 posto u odnosu na 2007. godinu.

Uz ugljen, prirodni je plin jedini izravno uporabljiv primarni energent, a ima i visok stupanj iskoristivosti i komfora korištenja. Razvoj tehnologije i danas prisutni napredni plinski uređaji još više potvrđuju tu činjenicu, a postoji napredak i na dodatnom smanjenju emisije stakleničkih plinova. Takvi uređaji naročit naglasak stavlja na efikasno iskorištavanje energenta pa neki visokoučinski uređaji imaju i do 30 posto bolju efikasnost u odnosu na klasične plinske naprave.

Upotreba prirodnog plina omogućava efikasno planiranje i upravljanje troškovima, što je ključna činjenica kako za industrijske potrošače, tako i za kućanstva. Potrošnja prirodnog plina može se vrlo precizno kontrolirati zbog njegove promptne dostupnosti i mogućnosti periodične upotrebe. Primjerice, kod uporabe za grijanje prostora može se vrlo lako i precizno regulirati temperaturu u vrlo kratkom roku, što uz pametno planiranje i upravljanje može donijeti znatne uštede.

Upotreba prirodnog plina raznovrsna je: u kućanstvu, kao sredstvo za grijanje, u industriji… a u zadnje vrijeme sve više je alternativno gorivo za pogon motornih vozila. Prednost upotrebe prirodnog plina za pogon je u tome što motori pogonjeni njime ispuštaju za polovicu manje štetnih plinova od odgovarajućih dizelskih motora koji ispunjavaju normu Euro 2. Osim toga prednost mu se očituje i u nepostojanju krutih čestica u ispušnoj cijevi, buka je neusporedivo manja, a cijena niža u odnosu na dizel ili benzin.

Prirodni plin omogućuje i bitno veću autonomiju kretanja nego druga goriva. Danas u svijetu postoji više od milijun bivalentnih komercijalnih vozila, koja osim plina mogu upotrebljavati i benzin, ali vozila pogonjena samo plinom imaju bolju iskoristivost. Svako kućanstvo trebalo bi ozbiljno razmisliti o prelasku na plin gdje je god moguće, ako ne zbog uštede onda zbog zaštite okoliša.