PBZ SINERGIJA Poslovanje s obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima

Malin Holmberg (Tele2), Ljerka Puljić (Agrokor), Mladenka Grgić (Agram), Lada Tedeschi Fiorio (Atlantic Grupa) i Vedrana Jelušić Kašić (EBRD) osobno su preuzele ‘staklene štikle’ koje je Lider dodijelio deset najmoćnijih žena hrvatskog biznisa.

Na Liderovom susretu ‘Žene u biznisu’, koji se 5. prosinca održao u Hypo centru, okupilo se najmoćnije žene biznisa u Hrvatskoj i regiji. Tom prigodom predstavljen je i tradicionalni Liderov popis tristo najmoćnijih žena hrvatskog biznisa, a deset najmoćnijih pripadnica ljepšeg spola prvi je put dobilo i priznanje, ‘staklenu štiklu’. Deveti put titulu najmoćnije žene hrvatskog biznisa ponijela je viša izvršna potpredsjednica Agrokor-a Ljerka Puljić.

• Pripala mi je čast da se u ime svih kolegica zahvalim Lideru na ovoj tradiciji i dobroj praksi da se bar jedanput na godinu priredi skup čija je tema izazovi žena. Uistinu čestitam svim mladim kolegicama koje su rano dospjele na vrlo odgovorna mjesta, posebno onima koje su poduzetnice; za to treba mnogo samopouzdanja i hrabrosti. Još je teže zadržati uspješan biznis u današnjim okolnostima, kad to nije lako ni muškarcima – poručila je Puljić.

U uvodnom dijelu konferencije poznata psihologinja Mirjana Krizmanić duhovito je na nekoliko primjera istaknula kako muškarci teško prihvaćaju žene kao ravno-pravne poslovne partnere, a kamoli šefice, no da i žene preferiraju muške šefove.

• Najveće zapreke uspjehu žena u njihovim su glavama. Da smo odlučnije i ne nanosimo same sebi štetu, lako bismo ‘sredile’ muškarce. Bez obzira na to što su često temeljite i odgovornije, žene i dalje više vjeruju sposobnostima muškaraca – istaknula je Krizmanić, dodajući da veliku ulogu u manjem samopouzdanju još imaju konzervativna odgojna načela.

Švedanka Malin Elisabeth Holmberg, predsjednica Uprave Tele2, u izlaganju je istaknula zajedničku nit u većini svjetskih zemalja da su žene mnogo slabije zastupljene u inovacijama i na najvišim položajima.

• Postotak žena predsjednica uprava tvrtki koje kotiraju na burzi jest oko 3,5 posto u Europi. U Švedskoj je to 3,8 posto, dakle ni ondje nije mnogo bolje. I u srednjem menadžmentu ima razlika između muškaraca i žena, no na takvim pozicijama vide se neke promjene. U Švedskoj je malo manje od 30 posto žena na srednjim položajima, a u Hrvatskoj i manje. U Tele2 u Hrvatskoj imamo 45 posto žena na srednjim razinama, na što sam ponosna. To smo postignuli zaposljavanjem najkompetentnijih osoba, bez posebnog naglašavanja angažiranja žena – istaknula je Holmberg.

U razgovorima jedan na jedan voditelj Duško Ćurlić razgovarao je s poznatom poduzetnicom Selmom Prodanović, vlasnicom tvrtke Brainwork iz Beča, o tome kako žene podcijenjenost mogu pretvoriti u prednost: – Iz poslovnog iskustva znamo da konkurencija, kad je podcijenjeno, može biti jako opasna. Podcijenjeni konkurenti imaju mnogo više mogućnosti i veću slobodu djelovanja. Tako se jednog dana Microsoft probudio i pred sobom ugledao Apple, Google je preuzeo vodstvo ispred Yahooa, a Facebook osvojio svijet ispred drugih – rekla je Prodanović.

Na prvom okruglom stolu ‘Žene i inovacije’, na kojem se razgovaralo o ulozi žena u inovacijskim timovima, predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević istaknula da u njezinoj tvrtki radi 28 posto žena i da, kad žene odabiru područja kao što je informatika i tehnologija, često postižu izvrstan rezultat.

Svoja iskustva ispričale su i Ana Burica i Josipa Majić, mlade inovatorice iz iDerme, poznate po revolucionarnom izumu Teddy the Guardian, plišanome medvjediću koji senzorom mjeri podatke o djetetovu zdravstvenom stanju i bluetoothom ih šalje na mobitel. Usporedivši hrvatski i međunarodni obrazovni sustav, Majić je istaknula da Hrvatskoj uvelike nedostaje praktičnog dijela studiranja i mentorstva. Mentorji su ih, kažu, uputili kako nastupiti na tržištu.

• Od početka smo u obzir uzele sve činitelje, uključujući to da smo žene, odakle i s kojeg fakulteta dolazimo, i sve smo ih maksimalno iskoristile. Ako ste dovoljno uvjerene u ono što radite, to osjete i drugi – istaknula je Burica. Holmberg je dodala da su švedska sveučilišta posve prilagođena tržištu i tvrtkama.

U nastavku konferencije Sanela Dropulić iz Agita govorila je o projektu ‘Fleksibilno radno vrijeme za zaposlene majke’ iznijeviši podatke da u Hrvatskoj žene rade iznad 30 sati na tjedan dulje od muškaraca, odgajajući djecu i brinući se za kućanstvo.

• Svaka treća majka u Hrvatskoj mora lagati poslodavcu kako bi stigla obaviti sve svoje zadatke, a svaka četvrta ne može se osloniti na svog partnera u brizi za kućanstvo – zaključila je Dropulić, dodajući da samo šačica hrvatskih tvrtki ima certifikate da je ‘family friendly’.

Sanja Popović Pantić, predsjednica Udruženja žena Srbije, na konferenciji je pozvala na borbu protiv predrasuda. Rekla je da svoj posao radi sa srcem i vodi žene kroz poduzetništvo već petnaest godina:

• Bit koju moramo ponavljati jest da žene koje imaju mnogo posla i obitelj imaju i dodatnu misiju. Mnoge imaju problema s predrasudama, ali tu su i konkretna stvari, poput financija i spolnih predrasuda u bankarskom sustavu. Pitam se koliko je žena vlasnica nekretnina u Hrvatskoj. U Srbiji ih je samo petnaest posto. Sve se prenosi na sinove i muževe, to trebamo mijenjati – rekla je Popović Pantić.

Na panelu ‘Žena je ženi…’ obrađen je problem rivalstva i nedovoljne potpore među ženama. Drenislav Žekić iz Preclarusa misli da su žene u nedavnoj povijesti odnijele mnogo pobjeda i otvorile golem manevarski prostor, no nisu oslobodene nekih stereotipa, poput onoga da moraju biti dobre žene, kćeri i snahe. Dubravka Vrgoč, ravnateljica Zagrebačkog kazališta mladih, dodala je kako se teško obraniti od iracionalnosti, pogotovo u društvu gdje žena nema status koji zaslužuje.

• Žene se moraju stalno dokazivati i postoji trend da žene pomažu drugim ženama kako bi napredovale u hijerarhiji – objašnjava.

Kao u svim velikim korporacijama i u PBZ-u ima mnogo žena, rekla je Andreja Turčin iz te banke. Njezina iskustva pokazuju da nije imala previše zapreka u suradnji sa šeficama. Štoviše, bile su joj snažna potpora. U PBZ-u se bave ženskim poduzetništvom pa su otkrili tri glavna problema: stereotipe i očekivanja društva, financije te mekane zapreke poput nedovoljnog umreživanja.

Vida Demarin, neuropsihijatrica iz Poliklinike Aviva, u razgovoru jedan na jedan u završnici konferencije poručila je kako se žene bolje nose sa stresom od muškaraca jer mogu usporedno obavljati više stvari.

• Bolje smo u matematici, analitici, empatične smo i vidimo širu sliku. Općenito je najgore rutina, koja je put u depresiju i nikakvu kvalitetu života. Žena je ženi lijek – zaključila je uz gromoglasan pljesak sudionika.

Sudionicama Liderove konferencije ‘Žene u biznisu’ ove je godine pružena jedinstvena prilika da prošire poznanstva i porazgovaraju s najmoćnijim kolegicama iz Hrvatske. Na konferenciju je prvi put došla i suvlasnica Atlantic Grupe Lada Tedeschi Fiorio, a mnoge poslovne žene imale su priliku prvi put razgovarati u četiri oka nakon što su se upoznale na lanjskoj konferenciji. Razmijenile su iskustva stečena u poslovnoj 2013. i usporedile planove za iduću godinu. U stankama i nakon konferencije na umreživanje se bacilo više od dvjesto sudionica skupa, što je, nadamo se, urodilo i s mnogo zaključenih poslova i ostvarenih ideja.