Anton Kovačev: DOBAR JE ZNAK DA SE POVEĆAVA UDIO INVESTITIJSKIH KREDITA

Započeo bih ovu kolumnu s jednim pitanjem ili možda bolje reći pretpostavkom koja se u posljednje vrijeme može često čuti – treba li prvo doći do oporavka gospodarstva, a onda do zdrave potražnje za kreditima ili je prvo potrebna dodatna ponuda kredita pa s njom dolazi oporavak. Većina predstavnika poslovnog bankarstva zagovara prvi dio pitanja, što je i u skladu s tržišnim postavkama funkcioniranja ponude i potražnje. No razvojne banke, kao što je i HBOR, imaju drugačiju poslovnu filozofiju, ali moram odmah reći da nijedna od te dvije postavke nije kriva, samo su drugačiji interes i kutovi gledanja.

Zadaća HBOR-a je prije svega razvitak gospodarstva i to je naša dugoročna strategija. Razvojne banke trebaju u dobrim vremenima biti stabilne i konzervativne, a u kriznim pokretači. Upravo zbog takvog načina rada HBOR je krizu dočekao sa zdravom bilancom, što se pokazalo iznimno važno jer smo mogli prilagoditi i poboljšati svoje uvjete kreditiranja i time pomoći poduzetnicima u vrijeme kada su poslovne banke postale nesklone preuzimanju rizika. Samo za primjer istaknuo bih građevinsku i trgovačku djelatnost, koje su prije krize bile u fokusu poslovnih banaka, jer su se kreditiranjem tih djelatnosti ostvarivali veliki profiti, a HBOR te dvije djelatnosti nije kreditno pratio. Nažalost, dolaskom krize te djelatnosti ponajviše su pridonijele znatnom povećanju udjela loših plasmana kod poslovnih banaka, ali unatoč tome hrvatski je bankarski sustav bio i ostao stabilan, što će zasigurno u konačnici dati pozitivne rezultate.

U vrijeme krize HBOR je, kao i sve druge razvojne banke, stavio naglasak na kreditiranje obrtnih sredstava, što inače nije naša uloga. Osim toga okrenuli smo se prema financiranju malih poduzetnika, početnika, žena poduzetnica, pronalazača, poduzetništva mladih, tj. onih poduzetnika kojima je inače teže doći do financijskih sredstava. Uvodili smo nove programe, preuzimali veći rizik, snižavali kamatne stope, produljivali rokove otplate. Poduzete mjere rezultirale su povećanjem potražnje za našim kreditima: u početnim godinama krize bila je velika potražnja za kreditima namijenjenim obrtnim sredstvima, a u posljednje dvije godine dolazi do povećanja udjela investicijskih kredita. Tako se udio investicijskih kredita u jedanaest mjeseci 2013. godine približio udjelu koji smo imali prije krize i iznosi 61 posto ukupno odobrenih kredita.

Kreditna aktivnost HBOR-a ove je godine za razliku od prošle, koja je bila rekordna i prema broju i prema iznosu odobrenih kredita, niža za dvadesetak posto. Do kraja studenoga gospodarstvu je odobreno 6,3 milijarde kuna kredita, a razlog tomu je manja potražnja poduzetnika za obrtnim sredstvima te činjenica da su mnoge tvrtke u postupku predstečajne nagodbe. Upravo zbog činjenice da je tvrtkama koje izadu iz postupka predstečajne nagodbe potreban svježi kapital kako bi mogle nastaviti poslovanje, HBOR je pokrenuo inicijativu za osnivanje fonda čija bi osnovna uloga bila ulaganje u kapital restrukturiranih poduzeća koja imaju potencijal za nastavak uspješnog poslovanja. HBOR će u novoosnovani fond uložiti određeni iznos sredstava, a potom očekujemo uključivanje ostalih ulagača – poslovnih banaka, međunarodnih financijskih ustanova, mirovinskih fondova, osiguravajućih društava te ostalih privatnih ulagatelja.

Osim osnivanja novog fonda u sljedećoj godini planiramo uvođenje tzv. CIP jamstava prema programu Europskoga investicijskog fonda, kojim ćemo se koristiti s ciljem poticanja poslovnih banaka na kreditiranje obrtnika i mikropoduzetnika, posebice početnika. Naime, garancijom će biti pokriveno 75 posto gubitka glavnice kredita. HBOR će s poslovnom bankom dijeliti rizik u omjeru 70:30 te će za osiguranje kredita biti dovoljne mjenice i zadužnice, odnosno zalog na opremi koja se kupuje. U 2014. godini nastavit ćemo suradnju s posebnim financijskim ustanovama, ponajprije s Europskom investicijskom bankom, Centralnom bankom Vijeća Europe i Svjetskom bankom, s kojima smo već sada načelno dogovorili sklapanje novih ugovora u vrijednosti od oko 1,2 milijarde eura. Privremenu mjeru sniženja kamatnih stopa, koja je trebala vrijediti do kraja 2013, produžit ćemo do kraja lipnja 2014. godine, tako će kamatne stope za nove investicije u proizvodnji, turizmu, poljoprivredi i zaštiti okoliša i nadalje biti dva, tri i pet posto. U planu nam je povećanje suradnje s poslovnim bankama modelom podjele rizika te sam uvjerem da će poduzete mjere rezultirati rastom plasmana poduzećima, odnosno potaknuti ulaganja u nove investicije i pridonijeti konačnom izlasku Hrvatske iz recesije.