Na izmaku 2013., koju bih bez sumnje nazvao godinom velikih izazova, pravo je vrijeme da se pogleda naprijed u nove, još veće izazove. U resoru zaštite okoliša i prirode 2013. obilježile su velike, javno eksponirane teme i projekti. Omla, Plomin, Srđ, ekološka mreža Natura 2000, Zakon o održivom gospodarenju otpadom, Zakon o zaštiti okoliša i Zakon o zaštiti prirode, ekološka mreža Natura 2000 i Velika čistka, upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode – da se zadržim na lijepom, okruglim broju deset. Premda je jasno da gotovo nijedan od njih ne možemo potkraj ove godine ostaviti u prošlosti, pravi izazov vidim upravo u tome da sve nedovršene projekte realiziramo, da one koji još nisu pokrenuti pokrenemo, a za sve one koji nisu ušli u top deset pronademo političke volje, snage, ljudi i vremena da ih realiziramo.
Sljedeću godinu, siguran sam, opet će obilježiti gospodarenje otpadom – i to svakako ne samo u resoru zaštite okoliša. To je bez svake sumnje krucijalna tema naše države koja doslovno utječe na svakoga pojedinoga građanina, na svaku pojedinu sastavnicu okoliša, zemlju, zrak, more, vodu i tlo. Do polovine 2013. stvorene su zakonske pretpostavke da se napokon uspostavi funkcionalan sustav gospodarenja otpadom, na što smo se obvezali pristupnim pregovorima, ali mnogo važnije od toga – jer to duguju našim građanima. Sljedeće godine nastavit ćemo akciju ‘Velika čistka’ koja nam služi i kao kontrolni mehanizam i kao kanal komunikacije. Poslali smo jasnu i nedvojbenu poruku svim jedinicama lokalne samouprave da ne mogu računati ni na kakvu novu odgodu za uspostavu svega što zakon propisuje, ali i ponudili partnerski odnos. Naša ponuda nije samo deklarativna, ona sadrži i jasna financijska sredstva i stručnu pomoć naših projektnih timova. U 2014. to je oko 850 milijuna kuna za sufinanciranje u sklopu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za projekte u gospodarenju otpadom, energetskoj učinkovitosti i zaštiti okoliša.
U 2014. u otpadu imamo pet prioriteta. Do srpnja sve općine i gradovi moraju uvesti primarnu selekciju i naplatu odvoza komunalnog otpada po količini. Drugi je prioritet vezan uz realizaciju centara za gospodarenje otpadom. Govorimo o investicijama od tri milijarde kuna, od čega je nešto manje od polovine za CGO Istarske županije, na Kaštijunu i Marišćinu za Primorsko-goransku županiju, a ostalo za tri nova centra koja će se početi graditi 2014. Sredstva u omjeru 70-85 posto su iz fondova EU. Očekujemo ubrzanje sanacija odlagališta, za što su u Fondu osigurana sredstva i projektni timovi za pomoć JLS-ovima u vezi s pripremnim dokumentacijom. U uskoj suradnji s Fondom za zaštitu okoliša napokon ćemo izmijeniti naknadni sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada, posebice ambalažom. Cijene će se napokon dovesti na tržišne, a prema tržišnom načelu morat će funkcionirati i dijelovi sustava koji su samoodrživi, a sad se višestruko subvencioniraju. Sustav se mora učiniti efikasnim i isplativim, a ambalažom – sirovinom koju su građani platili – mora se početi gospodariti na način dobroga gospodara. I na kraju, kao peti prioritet želim posebno istaknuti grad Zagreb od kojeg imam najveća očekivanja jer želim da 2014. napokon postane uzor svima u Hrvatskoj i kao glavni grad predvodnik u svim segmentima gospodarenja otpadom. Za to imaju stručne ljude i sredstva. Očekujem od Zagreba da uvede naplatu po količini, odvojeno prikupljanje na mjestu nastanka, uspostavi sustav prikupljanja i zbrinjavanja glomaznog otpada kako je propisano, izgradnju reciklažnih dvorišta, početak radova na centru za gospodarenje otpadom i postrojenju koje će uključivati i energetsku oporabu i omogućiti cjelovito gospodarenje otpadom, što obvezno mora uključivati i mulj i uređaje za pročišćavanje otpadnih voda. Za to očekujem da se iskoriste sredstva EU i da konačni sustav bude učinkovit i po cijeni prihvatljivoj za Zagrepljane.
