Home / Ostalo / Muzej Leopold u Beču

Muzej Leopold u Beču

U Muzeju Leopold, koji ima neka od najpoznatijih djela Oskara Kokoschke, postavljena je izložba ‘Oskar Kokoschka: Ja u fokusu’. Traje do 27. siječnja.

Jedan od vodećih predstavnika bečke moderne Oskar Kokoschka (1886.-1980.) punih je šest desetljeća nadživio Klimta i Schielea (obojica umrli 1918.), suborce za novi umjetnički izraz. Trojka Klimt – Kokoschka – Schiele danas je simbol potencnosti austrijske umjetnosti jugendstila i ekspresionizma. Aktualna izložba u Muzeju Leopold u Beču s 200 fotografija pokazuje Kokoschkin život, a između fotografija postavljene su Kokoschkine slike iz raznih razdoblja pristigle u Beč iz mnogih svjetskih zbirk.

Rođen u donjoaustrijskom Pöchlarnu na Dunavu, Kokoschka je pohađao bečku Školu za umjetnost i obrt od 1904. Prvo je bio pod utjecajem jugendstila, posebno Klimta. Nadaren i spisateljski, pročuo se litografskom slikovnicom ‘Dječaci koji sanjare’ (Die Träumenden Knaben).

Sudjeluje na Međunarodnoj umjetničkoj izložbi u Beču 1909, a iste godine izvodi mu se i drama ‘Ubojica: Nada žena’, za koju radi i šokantan plakat, koji se također može vidjeti u Muzeju Leopold. Strasnu ljubavnu aferu s Mahlerovom udovicom Almom Kokoschka započinje 1912. Nakon prekida veze 1915. javlja se dobrovoljno u rat, u kojem zamalo gine. Poslije rata putuje po Europi i Sjevernoj Africi, a u prvoj polovini 1920-ih profesor je na Likovnoj akademiji u Dresdenu. U Njemačkoj je Kokoschka Hitlerov otvoren umjetnički ‘neprijatelj broj jedan’. Hitler i Goebbels njegova djela smatraju ‘degeneriranom umjetnošću’.

Kokoschka i njegova žena Olda 1938. bježe u London. Poslije Drugoga svjetskog rata nastanjuju se u Švicarskoj. Kokoschka putuje i izlaže po svijetu, nastavlja portretirati državnike i druge poznate ljude, crta i slika pejzaže i vedute, izrađuje kazališne scene, ilustrira knjige…

U rodnici Austriji 1953. otvara svoju Međunarodnu ljetnu akademiju, koja ima veliki odjek. Pritom mu djela imaju različitu recepciju: u Austriji ga cijene prije svega zbog ranih ekspresionističkih radova, u Njemačkoj zbog onih iz njemačkog razdoblja, a u SAD-u zbog slika i crteža nastalih na njegovim mnogim putovanjima. Kokoschka je bio odličan u trženju vlastite umjetnosti – i tašt. U starosti je bio ljubomoran zbog skokovitog rasta zanimanja za Schieleova djela, započetog 1960-ih. Govorio je da je Schiele bio pornograf i neoriginalan. To Kokoschki zaista nije trebalo. Umro je 1980. u Švicarskoj.