Roman Rinkovec

Prema riječima predsjednice Uprave Zagrebačke burze Ivane Gažić, u posljednjih je pet godina s Burze otišlo ukupno 68 trgovačkih društava, ali tu nije problem što odlazi, nego što ostaje na burzi. Burza dakako može utjecati na tržište kapitala, ali samo posredno, jer se često burzu definira i kao barometar gospodarstva pa u tom smislu ni stanje na Zagrebačkoj burzi nije daleko od ukupnog stanja hrvatske ekonomije.

Ipak, dok čekamo da se ekonomska situacija u Hrvatskoj popravi, napravili smo mnogo koraka u smjeru razvoja i veće efikasnosti tržišta. Burza je potpuno usklađena s regulativom Europske unije te je tijekom ove godine napravljena opsežna rekonstrukcija teksta Pravila i drugih akata Burze radi usklađivanja sa Zakonom o tržištu kapitala i uvođenja novih usluga. Produljeno je trgovinsko vrijeme, uvedeni su novi indeksi, čime se povećala količina usporedivih podataka važnih svima koji prate tržište, izmijenjen je format i proširen sadržaj trgovinskih izvještaja, uspostavljen elektronički sustav za nadzor izdavatelja, a velika je pozornost posvećena povećanju razine transparentnosti uvrštenih društava i edukaciji. U ovoj je godini domaće tržište kapitala dobilo i prve certificirane menadžere za odnose s investitorima – Akademija Zagrebačke burze pokrenula je taj u Hrvatskoj, pa i užoj regiji, jedinstveni program usmjeren promicanju kulture korporativnog upravljanja i profesionalnog odnosa s investitorima. Isto tako, brojne je tečajeve i seminare Akademije pohadalo više od 600 polaznika, a organiziran je i niz skupova i događaja kako bi se sudionici tržišta bolje povezali, razmijenili znanja i iskustva te otvorili dijalog o potrebnim koracima za daljnji razvoj.

Hrvatski regulatorni okvir preslikan je iz Europske unije i prilično je napredan, ali domaće tržište državnim dugom nije dovoljno razvijeno i atraktivno za strane ulagače, a tržište korporativnog duga u krizi jednostavno je nestalo, smatraju analitičari. U Hrvatskoj postoje institucionalni ulagači s popriličnim potencijalom, kao što su mirovinski fondovi, ali individualni su investitori izgubili povjerenje u tržište zbog gubitaka u prvom godinama krize.

Trenutačno je stanje na našoj burzi žalosno, ali to je realno, smatra burzovni analitičar Roman Rinkovec. Cijele godine nisu postignuti baš nikakvi gospodarski pomaci; ponovno ćemo imati pad bruto domaćeg proizvoda, nezaposlenost i dalje raste, investicija nema, porezna je presija previsoka, reforme javne uprave kasne već godinama. U takvim uvjetima Burza bi mogla biti i gora, ali zbog nepostojanja šireg interesa ‘tapka’ u mjestu. Jedino što je ponekad oživi najave su privatizacije nekih tvrtki iz državnog portfelja ili glasine o uspješnom završetku predstečajne nagodbe nekog društva koje kotira na Burzi. Sljedeća godina donosi nove nesigurnosti, a izazovi za državni proračun bit će još veći nego ove godine. Štednja će se nastaviti, državnih investicija i dalje neće biti, pa sve nade moramo položiti u one privatne, domaće ili strane, i tu dolazimo do razloga za lagani paniku. Dojma sam da ulaganje u Hrvatsku nije na listi prioriteta ni našim investitorima koji žive izvan domovine, a ni stranima. Trenutačno smo na lošem glasu i iduću godinu možemo jedino iskoristiti da taj teret skinemo s leđa.

Država će u predstečajnim nagodbama ući u vlasništvo oko stotinu kompanija, pri čemu bi otpisi potraživanja trebali smanjiti državnu imovinu do milijarde kuna. Pritom se kod strateških tvrtki ne razgovara o privatizaciji, a kod onih razvojnog značaja razmatraju se mogućnosti preustroja, dokapitalizacije ili privatizacije. U tvrtkama u kojima država nema kontrolni paket u sljedeće se dvije godine razmišlja o privatizaciji, pri čemu bi se dio portfelja mogao riješiti i radničkim dijoničarstvom, takozvanim ESOP-om, u kojem bi se znatan popust trebao dati zaposlenima, do 25 posto portfelja, a tu je i podjela besplatnih dijonica, poput onih braniteljskih. No mnogi analitičari smatraju da bi se u cijeloj privatizacijskoj priči više trebalo ići prema ideji jačanja kompanija, a ne tek punjenja proračuna. Privatizacija državne imovine mogla bi biti šansa i za posrnuo tržište kapitala.

Burzovni index Crobex je na razini iz 2005. godine, kao i bruto domaći proizvod, smatra bivši dugogodišnji glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum. To je fundamentalno i tu valja reći da je otada inflacija bila 30 posto, pa se Crobex još dobro i drži. Zagrebačka je burza nekada imala 70 do 80 milijuna kuna dnevnog prometa, sada toliko ima u tjednu i to ako je bolji.

Tržište je palo, obujam je mali i u takvim je okolnostima vrlo teško očekivati nešto spektakularno. Uostalom, čak i Vlada, da ne govorim o šest ekonomista vodećih banaka, sljedeće godine očekuje tek ublažavanje pada BDP-a. Ljudi će, jednostavno, imati manje novca. Pritom Linić može dizati PDV i na 200 posto, ali limit je dosegnut i nema se više što izvući. Očekuje se daljnji pad potrošnje i refinanciranje državnih kredita. U takvim okolnostima ljudi neće investirati, premda imaju neki kapital spremljen u bankama. Ljudi su, ipak, racionalniji od politike, jer troše svoj, a ne tudi novac, što je ogromna razlika. Neki bi potencijalni IPO, stoga, morao biti jako jako atraktivan, što je u ovim okolnostima poprilično nerealno. Država je i dalje fiskalno nedisciplinirana, ima dva rebalansa proračuna na godinu, a i strašna je porezna presija. Pa tko će normalan investirati i kupovati dionice u zemlji u kojoj ne znate koji će vam i kakvi porezi biti, jer to se mijenja iz dana u dan.

Što se tiče nekih novih kotacija na Zagrebačkoj burzi, Ivana Gažić kaže: Tržište sigurno treba nove investicijske priče, ali domaći financijski sustav još je uvijek u velikoj mjeri bankocentričan, što nije lako promijeniti. Ključno je utjecati na stajalište kompanija, koje su se u prošlosti isključivo financirale putem banaka, da postoje i drugi načini prikupljanja kapitala, a jedan od njih je i putem burze. Isto tako, dugo najavljenova privatizacija državnih tvrtki sigurno bi pozitivno utjecala na oživljavanje tržišta, međutim, i dalje čekamo da se te najave realiziraju.

S druge strane, Roman Rinkovec kaže da na temu tvrtki spremnih za IPO gleda malo obrnuto: Smatram da bi Burza tu trebala napraviti prvi korak na način da pokuša pridobiti za kotaciju neke mlade tvrtke koje stasaju ovih godina i okrenute su pretežno inozemnim tržištima. Time bi mogla privući i mlade investitore, kojih definitivno nedostaje i koji bi donijeli novu pozitivnu energiju.