Vojko Obersnel

Analizirani podaci o kretanjima u gospodarstvu pokazuju naznake da je Hrvatska počela izlaziti iz najteže faze ekonomske krize i vjerujem da nas napokon čekaju bolji dani. Iako je jasno da put prema gospodarskom oporavku nije lak, s optimizmom gledam na vrijeme koje dolazi, pa tako i na novu godinu, 2014. Godina na izmaku za Hrvatsku je bila veoma važna, prijelomna. Naša je zemlja napokon postala punopravna članica Europske unije, a biti članom te zajednice za nas je veoma važno jer su nam, unatoč krizi koju Unija prolazi, otvorene velike mogućnosti koje ćemo, siguran sam, znati iskoristiti. Upravo zbog krize Europsku uniju očekuju velike promjene kojima je cilj gospodarski rast, stoga će 2014. biti važna za budućnost EU, pa tako i Hrvatske – prvog siječnja počinju nova financijska perspektiva EU za 2014. do 2020. i primjena novih smjernica Europske komisije.

Upravo zbog tih promjena uvjerem sam da su Europa i Hrvatska na dobrom putu. Naime, kao član Odbora regija EU svjedočim uvođenju važnih novih mjera koje će provoditi Europska komisija u godinama koje dolaze. Među prioritetima EU u 2014. bit će, među ostalim, poticanje zapošljavanja, pogotovo mladih, te jača borba protiv siromaštva na razini cijele Unije. Uz izlazak iz krize cilj EU jest jačanje konkurentske globalnog položaja. Kao odgovor na globalne izazove EU ističe potrebu jačanja znanja, obrazovanja i inovativnosti te razvoj nove tehnologije. Treba istaknuti i energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, smanjenje uporabe konvencionalnih energetskih izvora te emisije CO2. Sve to bit će opći okvir u kojem će djelovati i Hrvatska u idućoj godini – moramo ći smjerom pametnog, održivog i uključivog rasta kako bismo, uz ostalo, lakše došli do novca iz fondova EU.

Dakle, jedan od najvažnijih strateških ciljeva Hrvatske u 2014. svakako će biti konkurentnost, koju moramo unaprijediti na temelju znanja i inovativnosti. Rijeka ide u tom smjeru pa uskoro osnivamo savjet za konkurentnost u koji ću pozvati istaknute riječke gospodarstvenike s velikim iskustvima na europskom i svjetskom tržištu.

U godini koja dolazi mnogo novca iz Europskih fondova usmjerit će se u razvoj urbanih središta, koja su prema svim pokazateljima nositelji razvoja. To je jedna od važnih novosti od 2014. do 2020. Kao riječkoga gradonačelnika jako me veseli što je Europa prepoznala važnost gradova u pokretanju razvoja države. Isto me tako veseli što je Vlada prepoznala važnost gradova u pokretanju razvoja države, što se vidi iz Prijedloga novog zakona o regionalnom razvoju. Njime se uvode urbane aglomeracije, među kojima su posebno izdvojene četiri najveće: zagrebačka, riječka, splitska i osječka. I poduzetnici će imati važnu ulogu u urbanim aglomeracijama jer će u njima moći zadovoljiti dio svojih potreba.

Mogu potvrditi da će Grad Rijeka najviše što može pridonijeti tom procesu, primjerice velikim projektima kao što su riječki prometni pravac i razvoj Sveučilišta u Rijeci ili pak projektom gradnje novoga kliničkog-bolničkog centra u Rijeci. Treba reći i da su svi ti projekti dio ‘Strategije grada Rijeke od 2014. do 2020.’. Vjerujem da je zbog izvrsnog zemljopisnog položaja naša najveća razvojna prilika u prometnom sektoru i trebamo je iskoristiti. Uz daljnji razvoj prometne infrastrukture treba razvijati intermodalno povezivanje svih oblika prometa te logistiku. Ovakav, suvremeni pristup prometu omogućio bi otvaranje mnogo novih radnih mjesta.

Naravno, za razvoj Hrvatske veoma je važan i turizam. Da bismo i dalje bilježili odlične rezultate, moramo se prilagoditi novim globalnim trendovima.

Treba naglasiti da će naši poduzetnici od iduće godine moći dobivati više novca iz fondova EU, no nisam siguran koliko su njihove udruge u proteklom periodu provele potrebnu edukaciju. U komunikaciji s riječkim gospodarstvenicima uvidio sam da treba stvoriti novu poduzetničku infrastrukturu u kojoj će moći samostalno ili u partnerstvu s javnim sektorom razrađivati svoje projekte u skladu s kriterijima EU.

Od 2014. ključna riječ našeg razvoja bit će partnerstvo. Moramo shvatiti da EU inzistira na nekim ciljevima kao što su energetska učinkovitost i socijalna uključivost, a partnerstvo je jedan od ključnih ciljeva koji pridonose jačanju integracije u cjelini.

Moram istaknuti i da Hrvatska ima poseban problem tranzicije koja traje već dvadeset godina, što je povezano s nedovršenim i teškim procesima privatizacije. Kad tomu dodamo dugogodišnju korupciju zbog koje se sudi čak i bivšem premijeru, jasna je težina situacije. Upravo su zato ubrzani dovršetak tranzicije i borba protiv korupcije među glavnim ciljevima u 2014.

Vjerujem da nam dolazi bolja poslovna godina. Svima želim brzu prilagodbu na nova pravila te sretan Božić i Novu godinu.