Vrlo je teško u ovom trenutku utvrditi trendove, kretanja i viđenja okruženja kada je riječ o poljoprivredi i prehrambenoj industriji u predstojećoj, 2014. godini. Kao što su i predviđanja za kretanje BDP-a vrlo različita i ovise o nizu faktora, pa se tako kreću od optimistične prognoze MMF-a da će hrvatsko gospodarstvo u 2014. rasti 1,5 posto do negativnih očekivanja pojedinih analitičara koji prognoziraju pad do jedan posto, tako su i prognoze za poljoprivredni i prehrambeni sektor vrlo osjetljive i nepredvidljive u ovom trenutku.
Ulaskom Hrvatske u EU došlo je do niza pozitivnih, ali na žalost i negativnih promjena. One su u tom sektoru imale poseban utjecaj, ponajprije zbog primjene europske trgovinske politike, ali i Zajedničke poljoprivredne politike.
Negativni učinak na poljoprivredno-prehrambeni sektor svakako će i dalje imati harmonizacija instrumenta međunarodne razmjene, budući da su ukinute sve vanjske carine, prevelmani i porezi na robu koja je predmet razmjene između EU i Hrvatske. Osim tog učinka tu je i usklađivanje svih vanjskih carina za robu i usluge koje EU ima u međunarodnoj razmjeni – izvan zone EU od zemalja Cefe, ali i država Južne Amerike do Kine, Indije, Rusije, gdje su ti uvjeti prije pristupanja EU za Hrvatsku često bili povoljniji. S druge strane, od 1. srpnja 2013. godine Hrvatska ima znatne koristi od primjene Zajedničke poljoprivredne politike. Na ZPP otpadat će oko 25% ukupnih hrvatskih proračunskih transfera hrvatskoj poljoprivredi putem sredstava za izravna plaćanja, mjere uređenja tržišta i ruralni razvoj.
