Sarkozyjeva strategija za Sredozemlje i Balkan prave rezultate postiže u mandatu njegova nasljednika i protivnika Hollandea. No francuski interesi iznad su političkih i osobnih animoziteta.
Cestovna, željeznička, telekomunikacijska, zračne luke (Bouygues koncesionar u izgradnji Istarskog ipsišta i novoga putničkog terminala Zračne luke Zagreb, a iskazao je i načelnici interes za izgradnju pejzažnog mosta).
Autoindustrija, građevinarstvo – stolarija, vojna oprema i dr.
LNG terminal…
Ulaganja francuskih partnera – Bouygues je izrazio načelnici interes za određene segmente projekta ‘Brijuni rivijera’.
Dodaje da je administracija u Hrvatskoj složena, no i da ozbiljan investitor mora provesti malo vremena pokušavajući razumjeti kako sustav funkcionira: – Bina-Istra ishodila je više od 100 građevinskih dozvola za autocestu, a to znači da je moguće. No treba poštivati i novca i vremena – tvrdi Gabelica koji ne misli da je francuska administracija jednostavnija. Primjerice, nastavlja, neki zahtjevi vezani uz ekologiju još su dosta stroži nego u Hrvatskoj.
S druge strane, kada je riječ o hrvatskim prilikama na francuskom tržištu, u HGK kažu da se u Francuskoj javlja manjak kadrova u proizvodnim zanimanjima, što bi mogla biti prilika za nastup hrvatskih malih i srednjih poduzeća. Francuze kao potencijalni partneri zanimaju tiskare, proizvođači dijelova za autoindustriju, tvrtke iz brodogradnje, obrade metala, metalnih konstrukcija, proizvođači PVC stolarije, farmaceutske tvrtke, drvine, elektroničke, građevinske i turističke tvrtke.
U vanjskom političkom kontekstu, Sarkozyjevim inicijativama Unije za Mediteran, Francuska se, kaže geopolitički i suradnik Instituta za europske i globalizacijske studije Jure Vujić, dodatno angažirala za intenzivnije gospodarsko djelovanje na Sredozemlju. Međutim, napominje, Francuska gleda Mediteran kao dio šire makroregije MENA (Srednji istok i sjeverna Afrika) od Maroka do Irana. Preko Unije za Mediteran Francuska nastoji promicati i postići regionalnu političku stabilnost, posebice na južnom dijelu Sredozemlja zahvaćenom raznim geopolitičkim i unutarnjim poremećajima.
Sudjelovanjem na sastanku na vrhu na Brdu kod Kranja u srpnju 2013. francuski predsjednik Hollande potvrdio je aktivnije djelovanje Francuske na području Zapadnog Balkana. Naravno, u sklopu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Francuska nastoji jačati svoj gospodarski odnosi s cjelokupnom regijom te omogućiti pozitivno društveno-gospodarsko ozračje za francuske investicije.
- Pristupanje Hrvatske EU pa i daljnje proširenje EU na zemlje Zapadnog Balkana za Francusku podrazumijeva proširenje jedinstvenog tržišta te stvaranje novih poslovnih gospodarskih prilika – naglašava Vujić. Snažnije francusko okretanje svojim starim područjima interesa, Mediteranu i Balkanu, i hrvatski ulazak u EU mogli bi otvoriti novu investicijsku stranicu u međusobnim odnosima. Pitanje je samo o kakvim će investicijama biti riječ i koliko će Hrvatska od njih imati koristi.
Francuzi, naime, ima sve više. I to ne samo na rivi u toplim ljutim noćima. Sjever Afrike francuski investitori sve više zamjenjuju istokom Europe. Dio je to i njihove vanjske politike koja se koncentrira na Balkan i Sredozemlje. Hrvatska, odnedavno i članica EU, francuskim investitorima postaje logična meta. Građevinski div Bouygues odavno je udario temelje u Hrvatskoj dobivši koncesiju za Istarski ipsišta i tunel Učku, a sada kao član kozorica gradi novu Zračnu luku Zagreb (vrijednost veća od 250 milijuna eura). Zanimaju ih i pelješki most i Brijuni rivijera. Tvrtka Saage radila je predstudiju za pelješki most, a Consoli Sante Sophreco radi master-plan hrvatskih bolnica. Veliki francuski igrač poput Lactalis, koji je preuzeo Dukat, i Societe Generale, koji je postao vlasnik Splitske banke, u Hrvatsku su ušli prije nekoliko godina, no sada se očekuje snažniji zamah manjih i većih francuskih igrača na ovom tržištu. Saint-Jean Industries lani je uložio pet milijuna eura u pogone za proizvodnju dijelova za automobilsku industriju u Slavonskom Brodu.
