Home / Tvrtke i tržišta / Plati dugove bivšega gazde ako hoćeš otvoriti svoj obrt

Plati dugove bivšega gazde ako hoćeš otvoriti svoj obrt

Naš je čitatelj otkazao honorarnu suradnju s jednom tvrtkom i odlučio pokrenuti vlastiti obrt. No bivši gazda nije platio porez na njegove isplaćene honorare pa je to morao učiniti sam.

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedine u njihovim neravnomjernim sporovima s glomaznom državnom upravom.

Primjer našeg čitatelja nije nešto veliko, ne radi se o nekom velikom projektu, već o otvaranju obrta, pa će možda neki reći da je to bezazleno. Ali nije. Naime, naš je čitatelj prije nedavnog otvaranja obrta radio u jednoj tvrtki kao honorarac. Bila je to sitna lova, za kavu, cigare i benzin, kako se kaže, ali je, poput Vase Ladačkog, htio mnogo više. Osim toga, kakva su vremena, honorar nije ‘sjedao’ redovito pa mu je dosadilo pozajmljivati od roditelja te je odlučio uzeti stvari u svoje ruke.

Vlasniku tvrtke u kojoj je donedavno radio otkazao je suradnju. Gazda ga je uredno isplatio s malim kašnjenjem, kako su isplate dolazile na red, ispričao mu se zbog povremenih kašnjenja honorara i srdačno su se rastali zaželjevši jedan drugom uspjeh u daljnjem radu. Naš je novopečeni obrtnik mislio da s bivšom tvrtkom neće više imati problema i započeo je postupak registracije obrta. Vraga neće.

U Uredu državne uprave mjerodavnom za registriranje obrta rekli su mu da je ostao dužan za porez na isplaćene honorare i dok to ne riješi, ne može registrirati obrt. Ostao je u čudu, tvrdeći da je porez platio vlasnik tvrtke u kojoj je radio, no državni mu je namještenik ljubazno pokazao da to nije točno te da pokuša nagovoriti bivšega gazdu da to plati ili će morati sam platiti taj porez. Uzalud je čitatelj pokušavao objasniti državnom namješteniku da on s tim nema veze, da je to dužan isplatiti spomenuti vlasnik tvrtke, ali je službenik, koji je, usput, pokazao razumijevanje za njegovu situaciju, bio nemoćan da mu na bilo kakav način izađe u susret.

Naš je obrtnik onda otišao kući, prevrnuo sve ladice i našao ugovor s bivšom tvrtkom u kojem je stajala odredba prema kojoj je tvrtka dužna platiti porez na njegov neto honorar i s tračkom nade vratio se službeniku kako bi mu objasnio da ugovor obvezuje tvrtku da plati porez, da on nema ništa s tim. To znači, logično je razmišljao naš čitatelj, ako Porezna uprava ima neka potraživanja na ime poreza za njegov neto honorar, neka tuži tvrtku. S njim se složio i državni namještenik, ali osim sažaljivog osmjeha i slijeganja ramenima ništa mu drugo nije mogao ponuditi.

Kontaktirao je s vlasnikom tvrtke koji mu se ispričavao što nije platio porez, obećavši da je to obvezan učiniti i da će to riješiti kad bude mogao. Sad je već bio ljut i na državu i na vlasnika tvrtke, što se protegnulo na nekoliko dana, a onda je najedanput skočio i odjurio u Poreznu upravu. Pitao je koliko je njegov bivši gazda dužan platiti porez za njegove neto honorare. Dobio je odgovor, podignuo novac, nešto pozajmio od staraca i platio dug.

Nakon toga otišao je u Ured državne uprave, podnio zahtjev za registraciju i dobio rješenje. Već nekoliko mjeseci uhodava posao pružajući informatičke usluge klijentima. Neka mu je sa srećom.

Nisu baš svi toliko loši. Naš čitatelj koji je platio tuđi dug kako bi otvorio obrt zamolio je da ne objavljujemo njegovo ime. Kaže da je tek počeo s poslom i ne bi želio imati dodatne probleme s poreznicima. U ovom slučaju zaista nije bilo samovolje zaposlenika u državnoj upravi kao što smo to znali navoditi u nekim drugim primjerima. Dapače, naš čitatelj ističe visoku profesionalnost, što je svakako za pohvalu u vremenima kada mnogi kritiziraju rad administracije. Propisi su bili neumoljivi.

Sigurno je da u uredima državne uprave, među poreznicima i općenito među zaposlenicima koje plaćaju porezni obveznici ima i radišnih i poštenih te onih koji zaista žele pomoći zainteresiranoj stranki. Zato katkad činimo nepravdu i prema tim ljudima jer generaliziramo loše pojave kojih ima i koje su najprije plod lošeg sustava.