Startup poslovni anđeo Mihovil Barančić investirao u web-aplikaciju GreenPie

Čini se da sudbina AGM-a više nije upitna te da je priča o njegovu gašenju bila samo pokušaj utiranja puta do prodajne cijene od nula kuna.

Nakladnička kuća AGM, iza koje je gotovo pola stoljeća postojanja, a koja (trenutačno u fazi restrukturiranja) posluje u sastavu Zagrebačkog holdinga, bila je tijedan dana isključena iz toga sustava pa je Jutarnji list objavio da će biti ugašen. Ipak, neslužbeno doznajemo da budućnost AGM-a nije upitna jer je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u međuvremenu podmirio dug od nekoliko milijuna kuna minusa na računu poduzeća i vratio ga u sastav Zagrebačkog holdinga.

Druga je neslužbena vijest da je za AGM, čiji je godišnji prihod spao na osam milijuna kuna, zainteresirana Školska knjiga. Pokušali smo doznati hoće li Školska knjiga doista kupiti AGM i što bi time dobila, ali predsjednik Uprave dr. sc. Ante Žužul nije odgovorio na novinarski upit.

Navodno je spomenuti tekst u Jutarnjem listu, u kojem se spominje i negativna analiza jedne revizorske kuće o perspektivi AGM-a, bio samo utiranje puta do prodajne cijene od nula kuna. O čemu je zapravo riječ, teško je reći jer do zaključenja broja nismo dobili odgovor na postavljenu pitanja ni u zagrebačkom Gradskom poglavarstvu.

Prema svemu sudeći, sudbina AGM-a nije upitna i radna mjesta 36 zaposlenika, kojima je navodno već bio pripremljen otkaz, a među kojima je i pet novinara redakcije Zagreb.hr, do daljnjeg su sigurna kao i njihova prosječna plaća od sedam tisuća kuna.

U Zagrebačkom holdingu ne žele se baviti medijskim nagađanjima o AGM-u jer o njemu odlučuje zagrebačka Gradska skupština.

• Zagrebački holding od srpnja 2013. prolazi fazu restrukturiranja koja se, naravno, odnosi i na sve podružnice, trgovačka društva i ovisna društva koja objedinjuje. Stoga AGM, kao jedno od trgovačkih društava u sklopu Zagrebačkog holdinga d.o.o., nije izuzetak kad je riječ o tom pitanju. Jednako tako, o eventualnoj prodaji poslovnih udjela u bilo kojem trgovačkom društvu u sklopu Zagrebačkog holdinga d.o.o. odlučuju zastupnici zagrebačke Gradske skupštine te se iz tog razloga ograđuju od bilo kakvih medijskih nagađanja vezanih za budućnost poslovanja Zagrebačkog holdinga d.o.o. – kaže Senka Knežević iz Službe za korporativne komunikacije.

Mihovil Barančić, poslovni anđeo i suosnivač Zagrebačkog inkubatora poduzetništva (ZIP), investirao je u hrvatski startup Greenpie. Riječ je o web-aplikaciji koja nutricionistima omogućava automatizaciju savjetovanja u prehrani. Visina ulaganja i drugi detalji transakcije još nisu poznati, a objavit će ih osnivačica Mirna Bačun čiji je startup dio treće generacije u ZIP-u. Poznato je da je tvrtka nedavno osnovana u Bugarskoj jer je u nju osim Barančića investirao tamošnji startup-akcelerator LAUNCHub, prema čijim pravilima tvrtka mora biti osnovana u toj zemlji. LAUNCHub je u startup-projekte prije ulagao 30 tisuća eura. Greenpie je jedino rješenje na tržištu koji nutricionistima omogućava automatsko praćenje i komuniciranje s klijentima u stvarnom vremenu u sklopu interaktivnog dnevnika prehrane.

Na javni poziv Uprave Zagrebačkog holdinga o kupnji 50 posto udjela u Gradskim ljekarnama Zagreb do sada su se javila četiri ponuđača – Oktal Pharma, Medika, odnosno njihove ljekarne Prima pharame, Belupo i JGL. Medika je i prije bila zainteresirana za preuzimanje Gradskih ljekarni pa njezin interes ne začuđuje, no neobičan je izostanak interesa Farmacije, ljekarničkog lanca u vlasništvu Atlantic grupe. – Poziv je bio raspisan u svrhu istraživanja tržišta te nije obvezujući, odnosno Zagrebački holding nema obvezu prodati poslovnih udjela bez obzira na pristigle ponude – kažu u Zagrebačkom holdingu na čelu sa Slobodanom Ljubičićem.

Početna cijena je 100 milijuna kuna, no procjenjuje se da će zainteresirani kandidati ponuditi više kada se raspise natječaj. Holdingovi argumenti za prodaju GLJZ-a loše su poslovanje i gubitak tržišnog udjela koji je pao s 30 na sedam posto. U Hrvatskoj ljekarničkoj komori oštro se protive prodaji jer, kažu, GLJZ nije trgovačko društvo, već zdravstvena ustanova čiji je osnivač Grad Zagreb, a izmjenama Zakona o ljekarništvu iz ožujka 2008. propisano je da prijenos osnivačkih prava nad ljekarnama nije dopušten. U Komori smatraju i da je vrijednost 37 ljekarni na atraktivnim lokacijama u Zagrebu nekoliko puta veća od one po kojoj se prodaju.

Od kolovoza 2013. do danas 2600 kupaca iz kategorije kućanstvo vratilo se HEP-u. Najveći je razlog napuštanja alternativnih opskrbljivača, vjeruju poznatelji tržišta, loša informiranost i neupućenost u proces liberaliziranog tržišta, čime predsjednik Uprave HEP-a Tomislav Šerić može biti zadovoljan. U GEN-I-ju ističu da su se u šest mjeseci od ulaska na tržište samo 44 kućanstva vratila HEP-u ili drugim opskrbljivačima električne energije. U RWE-u pak, ne ulazeći u detalje, ističu da nude niže cijene struje od HEP-ODS-a i kad korisnik jednom prijede k njima, rijetko se tko vraća na skuplju struju. No s obzirom na to da je tržišni udio RWE-a veći, 75 posto među alternativnim opskrbljivačima, očekuje se da je njihov broj trostruko veći. Koliko ih god bilo, s obzirom na broj prelazaka kućanstava iz HEP-a na alternativne opskrbljivače (39.000 kućanstava), 2600 povratnika još je zanemarivo.

Domaći proizvođači vojne opreme jako su zadovoljni novim odnosom Ministarstva vanjskih i europskih poslova prema njima kao izvoznicima. Osobito hvale Joška Klisovića, zamjenika ministrice vanjskih i europskih poslova, i njegove mjere kojima su se znatno ubrzale neke procedure. Ističu tako da je prije za dobivanje izvozne dozvole za prodaju vojne opreme u neku zemlju bilo potrebno šest tjedana, a da je odnedavno taj postupak skraćen na samo 72 sata.

Prošlog petka Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama u državnom vlasništvu prihvatilo je odluku o objavi natječaja za privatizaciju najatraktivnijega dubrovačkog turističkog kompleksa Kupari, koju još Vlada treba blagosloviti na jednoj od nadolazećih sjednica. Za turističku investiciju vrijednu 200-tinjak milijuna eura dosad su neslužbeno interes iskazali turski Rixos, jedna državna tvrtka iz Azerbajdžana te Karisma Hotels Adriatic u vlasništvu Agrokora, Karisma Internationala i njemačkog TUI-ja. Na 345 tisuća četvornih metara predviđena je gradnja hotela s više od dvije tisuće kreveta te kongresnog centra. Koncesija je predviđena na razdoblje od 99 godina.