Čakovečki mlinovi

Čakovečki mlinovi najviše su se proširili maloprodajom, koja im donosi više od 70 posto prihoda. Imaju zatvorenu cjelinu u proizvodnji i osiguran plasman, što je model koji podsjeća na Agrokorovu strategiju.

Vatko tko prati poslovni put Čakovečkih mlinova reći će da je to tvrtka s konzervativnom strategijom poslovanja, fokusirana na lokalna tržišta, s uspješnim modelom integracije proizvodnje. Neki je čak smatraju jednom od najbolje vođenih tvrtki u Hrvatskoj. Možda novinarski nije toliko izazovno pisati o tvrtki za koju svi imaju samo riječi hvale, ali čini se da strategija Stjepana Varge, prvog čovjeka Čakovečkih mlinova, ‘radi ono što znaš i to radi najbolje’, funkcionira uspješno već dugi niz godina.

Čakovečki mlinovi ove su godine obilježili 120 godina postojanja, s time da danas više od 70 posto prihoda Grupe dolazi iz maloprodaje, 10 do 15 posto iz mlinarstva, a ostalo iz pekarskog segmenta. Najveću ekspanziju Čakovečki mlinovi napravili su širenjem maloprodaje, ulažeći u objekte koje drugi nisu ‘napali’. Imaju zatvorenu cjelinu u proizvodnji i osiguran plasman, što je u vrijeme neredovite naplate u trgovini neprocjenjivo. Takav model podsjeća na Agrokorovu strategiju, ali u manjem obliku, s time da neki stručnjaci kažu da je čak uspješniji jer sadrži bolju kontrolu troškova. Uz Granolio i Žito Osijek, koji je s M San ulaganjima kupio PPK Valpovo, Čakovečki mlinovi nalaze se među vodećim proizvođačima brašna i pekarskih proizvoda. Prema riječima stručnjaka iz prehrambene industrije, brašno Čakovečkih mlinova uspijeva postići višu cijenu brašna od konkurencije.

Ponekad i do 30 posto, većinom zbog bolje kvalitete, koju postiže zacrtanim standardima kod dobavljača te suvremenom tehnologijom i bolje opremljenim pogonima. Poštujući te principe Mlinovi su pridobili lojalne kupce i stvorili prepoznatljiv brand. Pšenicu otkupljuju većinom od većih proizvođača iz Međimurja i plaćaju im na vrijeme. Domaći lider u preradi pšenice u pekarskom segmentu do sada je pokrio područje Kvarnera, Gorskoga kotara, okolicu Dubrovnika i Zadra te Međimurje, Zagorje i Varaždinsku županiju. U svom proizvodnom asortimanu Čakovečki mlinovi imaju sve vrste pšeničnog i kukuruznog brašna, pivarski griz, stotinjak vrsta kruha, peciva i kolača, bučino ulje, kaše itd. Od svih tvrtki koje se nalaze u portfelju Grupe (Čakovečki mlinovi d.d., Vražap d.o.o. Zadar, Pogača Babin kuk d.o.o. Dubrovnik, koju ima u svlasništvu s Valamarom, Radnik d.d. Opatija, Trgovina Krk d.d. Malinska, Metss d.o.o. Čakovec, Trgostil d.d. Donja Stubica), najveće prihode ostvaruje trgovačka tvrtka Metss, koja je prošlu godinu završila s 20 posto boljim rezultatima (417 milijuna kuna prihoda i 13 milijuna kuna dobiti) i oni kontinuirano rastu, bez obzira na pad maloprodaje. To potvrđuje da u ovoj krizi najbolje preživljavaju srednje velike trgovačke tvrtke orijentirane na male formate i lojalne kupce.

Posljednja velika promjena dogodila se 2011. kad je Metss preuzeo maloprodaju Trgocentra d.d. Virovitica. U početku su Mlinovi novac iz proizvodnje ulagali u police, ali s godinama trgovina je postala unosan biznis koji se popeo na skoro 900 milijuna kuna prihoda. Stručnjaci se slažu da s postojećim modelom poslovanja Čakovečki mlinovi mogu funkcionirati još tri do pet godina. Otvaranjem tržišta EU povećali su se rizici za one koji se orijentiraju isključivo na domaće tržište. Strani ulagači ulažu u tehnologiju na novim tržištima, pogotovo ako im Europa pomaže u financiranju ‘greenfield’-projekata, što je djelomična opasnost za konzervativne tvrtke. S druge strane to može biti i prilika, lokalno tržište za Mlinove isto tako može biti i mađarsko tržište. Mlinar je to ranije uočio i napao mađarsko i slovensko tržište kruha makar tek treba vidjeti kakve će rezultate ostvariti. Neki stručnjaci pak smatraju da Čakovečkim mlinovima ne prijeti opasnost, pod uvjetom da se i dalje uspješno koriste sinergijom i svjetskim iskustvima. Uostalom, lokalna tržišta poput Međimurja, Virovitice i sl. nisu u fokusu velikih svjetskih trgovačkih lanaca. Osim toga Čakovečki mlinovi s malim formatima trgovina prate svjetske trgovačke trendove. Najveći iskorak Metssa širenje je poslovanja na područje četiri slavonske županije (Virovitička, Osječka, Požeška i Bjelovarska). U 2013. najveća investicija Grupe bila je rekonstrukcija i proširenje pekare u Oroslavju. Njezin završetak bio je preduvjet za sljedeće investicije koje Grupa planira provesti u 2014. u proizvodnom dijelu, a u planu je i širenje trgovačke mreže.

Temeljni kapital Grupe iznosi 56,7 milijuna kuna i podijeljen je na 105 tisuća dionica nominalne vrijednosti 540 kuna, među 352 dioničara. Stjepan Varga, koji u tvrtki radi više od 40 godina, sa suprugom Ružicom drži oko 27 posto tvrtke, Branko Grašić, direktor Metssa, 12 posto, Zoran Štefulj, predsjednik NO-a, oko sedam posto, a slično toliko i umirovljenici tvrtke. Varga je ujedno jedan od najutjecajnijih članova Narodnoga trgovačkog lanca (NTL), s obzirom na to da je s članstvom triju trgovačkih tvrtki – Metssom, Trgovinom Krk i Trgostilom – druga najjača članica NTL-a nakon Studenca. Iako sa svim trgovačkim tvrtkama još uvijek nije ušao u društvo najvećih trgovaca u Hrvatskoj, Varga se izvrsno koristi prednostima regionalnog udruživanja. Najprije je to činio s Metssom u Ultragrosu, a danas u NTL-u.

U perspektivi stručnjaci kažu da bi se ‘potentne’ članice NTL-a trebale još više povezati, ali ne kao pravne osobe i ne samo u pregovorima s dobavljačima, već zajedničkim pristupom kapitalu, posebice na svjetskom bankarskom tržištu. Možda bi bilo logično da Čakovečki mlinovi opskrbljuju većim dijelom trgovine NTL-a, a ne druge lance, ali u NTL-u nema vlasničkog povezivanja, a samim time ni obveza prema policama. Jedno od pravila Čakovečkih mlinova jest da nijedan kupac ne premašuje 10 posto ukupnih prihoda tvrtke, čime se disperzira rizik od neplaćanja. Za Vargu kolege koji ga poznaju kažu da je trgovac u punom smislu riječi, da s njim možda nije najjednostavnije pregovarati, ali kad jednom dogovorite uvjete, njih u potpunosti poštujete i napravi sve što je obećao.

Konsolidirani prihod Grupe raste zbog konstantnog otvaranja novih maloprodajnih objekata u svim trgovačkim tvrtkama Grupe. U prvih devet mjeseci 2013. iznosio je 844 milijuna kuna, što je blago povećanje za četiri milijuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a dobit se smanjila s 35 na 30 milijuna kuna. Grupa zapošljava 1884 djelatnika i njihov broj širenjem maloprodaje iz godine u godinu također raste. Tvrtka nije prezadužena, dioničari nisu lakomi, ne povlače veliku dobit, tako da se većina akvizicija financirala bez kredita. Proizvodni dio, Čakovečki mlinovi d.d., ostvario je u 2012. godini 174 milijuna kuna prihoda, pet posto manje nego 2011, a dobit je iznosila 22,4 milijuna kuna. Ukupni prihod tog dijela Grupe podložan je utjecaju cijene osnovnih sirovina (pšenice i kukuruza), koju na tržištu određuje cijena dijela gotovih proizvoda, prije svega cijena brašna. Ipak, taj je utjecaj kompenziran udjelom ostale proizvodnje, prije svega pekarske i uljarske. Naime, jedan od rijetkih izvoznih proizvoda Mlinova bučino je ulje.

Kao jedan od ozbiljnih problema na mlinarskom tržištu, Zoran Štefulj, predsjednik NO-a Čakovečkih mlinova, istaknuo je sivu ekonomiju u mlinarskoj i pekarskoj djelatnosti, kao i čestu izmjenu propisa, što je teško pratiti, a kamoli pravilno provoditi. Isti propis različita državna tijela tumače na različite načine, često s vrlo ozbiljnim posljedicama za tvrtku. Dodao je i da je unatoč službeno objavljenim podacima o padu neplaćenih obveza nelikvidnost sve veći problem. – Saldo nenaplaćenih potraživanja i dalje je vrlo velik, onaj tko ne plaća račun, taj ne plaća ni kaznu za zakasnjelo plaćanje – objašnjava Štefulj.

Što se tiče cijena žitarica u Hrvatskoj, Štefulj je istaknuo da su nakon dugog niza godina jednake cijenama u ovom dijelu Europe, kao i cijene mlinarskih proizvoda. – Naša konkurencija nabavlja sirovine pod vrlo sličnim uvjetima, a postizanje bilo čije prednosti na tržištu pitanje je umješnosti kao proizvodi bolje i ekonomičnije te kako bolje zadovoljiti potrebe kupca. Vjerujemo da smo to do sada dobro radili i tim ćemo putem nastaviti i u budućnosti – zaključuje Štefulj.

Poslovni model Čakovečkih mlinova utemeljen na mlinarskom biznisu tvrtki je omogućio znatnu sinergiju. Ponajprije se to odnosi na zadržavanje velikog dijela trgovačkih popusta i marži u sustavu (na brašnu i kruhu). Danas su Čakovečki mlinovi stabilna tvrtka, bez sklonosti avanturizmu i konzervativizma se na kraju pokazao utemeljen u brojkama. Isto konzervativizam obećava da će tvrtka na vrijeme povlačiti iduće korake u razvoju i da joj se teško može dogoditi scenarij sličan Puljanki ili Biljemarkantu.