HRVATSKI FENOMEN U OBLAKU Velike tvrtke osnivaju privatne ‘cloudove’, male još skeptične

Računarstvo u oblaku glavni je svjetski trend u IT-u, s najvećim godišnjim rastom. Namijenjeno je ponajprije malim tvrtkama koje nemaju velike IT budžete i kadrove, pa im je sve to jednostavnije unajmiti i platiti prema potrošnji.

Iako se očekivalo da će male i srednje tvrtke masovno otići u oblak, dogodilo se suprotno. Unatoč svim prednostima koje računarstvo u oblaku donosi malim tvrtkama, čini se da hrvatske male tvrtke općenito ulaganje u cloud uglavnom ne vide kao alat za podizanje konkurentnosti i ostvarivanje ušteda već kao trošak.

U oblak su zato uletjele velike kompanije, koje imaju i veći budžet i složenije IT potrebe, i postale pokretači rasta tržišta u oblaku. Većinu tog tržišta stoga i dalje čine isporuke rješenja u privatnom oblaku (54 posto) i svaka veća tvrtka koja drži do sebe već ima ili planira imati svoj privatni oblak. S druge strane, javni oblak, koji je u suštini namijenjen upravo srednjim i manjim tvrtkama, i dalje je slabo prihvaćen zbog nedovoljnog znanja i sumnje u sigurnost podataka.

Dobiti detaljnije podatke o potrošnji u cloudu i o udjelima najvećih igrača u njegovim različitim segmentima u Hrvatskoj, nemoguća je misija. Jedino je pouzdano da je riječ o jednom od segmenta IT potrošnje koji najbrže raste. Prema zadnjim dostupnim podacima IDC Adriaticsa, u Hrvatskoj je ukupno tržište u oblaku u 2012. usporilo rast na 10,5 posto, ostvarivši promet od 108,4 milijuna kuna, ali u usporedbi s čitavim tržištem, koje bilježi pad, i dalje je svijetla točka.

Na strani ponude postoji nekoliko tipova igrača. U to su područje snažno ušli telekom, zatim lokalne informatičke tvrtke, koje žele svoj dio kolača, a globalne je igrače nemoguće izbjeći prema logici stvari.

Telekomima svojim investicijskim kapacitetima, snagom brenda i prodajnom mrežom mogu ciljati velik tržišni segment. Aduti lokalnih IT tvrtki komplementarni su onima telekom operatera, što je često i motivacija zajedničkog partnerstva u ponudi usluga u oblaku. Možda nemaju toliku financijsku moć ili organizacijske kapacitete, ali posjeduju ono što telekomima ponekad u početku nedostaje – tehnologiju, know-how i specifična softverska rješenja. Globalni igrači (Microsoft, IBM, Oracle…) također su vrlo važan kotačić u ponudi usluga u oblaku na našem tržištu. Riječ je o korporacijama koje su uvelike i zaslužne za definiranje trendova clouda na svjetskoj razini, a koje takve inicijative prenose putem lokalnih podružnica. One pak nastavljaju prijenos znanja, programa i tehnologije vlastitom partnerskom mrežom, što zaokružuje ciklus povratkom na lokalne informatičke tvrtke koje čine tu mrežu.

Najglasniji telekom u tom području je HT, čiju snagu u cloudu uvelike potpomaže sistem-integrator Combis, kojeg je akvizirao prije nekoliko godina. Vipnet u zadnje vrijeme dosta ulaže u svoju ponudu u oblaku s kojom parira HT-u, a Metronet, koji je prvi od telekoma ušao u područje clouda, u njemu je sada najmanji igrač. Nijedna od tih tvrtki ne daje podatke o broju korisnika, prihodu od tih usluga ili tržišnom udjelu.

Domaće kompanije postaju svjesnije prednosti usluga u oblaku i ušteda koje s njima dobivaju te stoga broj korisnika kontinuirano raste. Baza naših korisnika raznolika je što se tiče industrija, ali i veličine kompanija. Vip autonadzor vodeća je usluga nadzora vozila na našem tržištu, odnosno ima najviše korisnika u odnosu na ostale usluge nadzora vozila.

Tržište lokalnih IT tvrtki koje se bave cloudom vrlo je fragmentirano. Niz tvrtki specijaliziran je za određena rješenja, od tvrtki koji su djelatnost hostinga unaprijedile i ponudile klasične IaaS (Infrastructure as a Service) usluge, npr. Megatrend, neovisnih proizvođača softvera koji svoja rješenja migriraju prema SaaS (Software as a Service) segmentu pa sve do pojave tehnoloških startup-tvrtki koje možemo izdvojiti zbog specifičnog poslovnog modela. Bez obzira na vrstu rješenja koje nude, startup-tvrtke, poput Salespoda, Farmerona itd. uglavnom su orijentirane prema cloudu i vrlo često svoje poslovne planove temelje na regionalnom ili svjetskom tržištu.

Ponudom infrastrukture i rješenja u oblaku na drugim tržištima bavi više hrvatskih IT tvrtki, a među onima koji su najdalje otišli je Combis. On dizajnira, projektira, gradi i održava platformu u oblaku koju telekomunikacijska tvrtka u konačnici iznajmljuje krajnjim korisnicima. Kad bismo željeli vrlo pojednostaviti stvari, mogli bismo povući paralelu s gradnjom apartmana na moru, što bi bila Combisova osnovna uloga, a iznajmljivanje bi bilo u domeni telekomunikacijskih tvrtki.

Cloud je kao projekt u Combisu započeo 2010. kao dio strategije novog vlasnika HT-a, ali Combis se već početkom 2012. fokusirao isključivo na internacionalno tržište. Budući da strategija lokalnog nuđenja clouda mora biti drugačija u odnosu na globalne providere, fokus Combis je na pružanju prilagođenih usluga s lokalnom podrškom. U tom kontekstu razvijaju vlastito rješenje ComCloud, a usluge temeljene na njemu trenutačno nudi pet operatera u Hrvatskoj i regiji. Rješenje ComCloud usporedivo je sa švicarskim nožićem jer može pružiti raznorodne usluge iz oblaka, na modularan način i uz prihvatljivu cijenu.

Najveća hrvatska softverska tvrtka IN2 trenutačno ima neka manja rješenja u cloudu, a daleko su odmakli u pripremi takvih rješenja u financijskom sektoru. Doduše, ne vide u tom području veliki prostor za rast jer u javnom i financijskom sektoru postoje administrativna ograničenja koja utječu na potražnju. Jedan od većih igrača u ponudi vlastitih aplikativnih rješenja je tvrtka Comping. U oblaku nude rješenja poput kontaktnog centra, programa vjernosti, upravljanje projektima, prodajom i sl., zatim prilagođena rješenja na Microsoftovim platformama, usluge hostinga te dizanje cjelokupnog privatnog oblaka i virtualizaciju postojećih IT resursa, za što postoji sve veći interes.

Udio prihoda koji se odnose na oblak približno je pet posto s tendencijom rasta od 150 posto na godinu. Trenutačno imamo 20-ak korisnika od najmanjih tvrtki do velikih organizacija s više od tisuću zaposlenika u različitim industrijama.

Prema procjenama InfoCumulusa, na hrvatskom tržištu danas se najviše koristi infrastrukturnim uslugama (IaaS), koje je najlakše ponuditi u smislu dugoročnog održavanja i razvoja. Primjeri su virtualni poslužitelji, računala, ‘cloud backup’ i sl. S druge strane, SaaS usluge često su specifične za određenu djelatnost ili poslovni proces (npr. automatizacija prodaje) i za njihovu ponudu je potreban duži razvojni ciklus, koji često uključuje i vanjske IT partnere.

Zanimljivosti tržišne utakmice pridonosi definiranje cijene usluga u oblaku. Lokalni ponuditelji usluga, bez obzira na veličinu, cijenom vrlo teško mogu konkurirati globalnim ponuditeljima, koji isplativost temelje na izrazito velikoj korisničkoj bazi (Amazon Web Services, Microsoft, Salesforce, Rackspace i sl.). Lokalni ponuditelji stoga bi trebali obogatiti svoje usluge, bilo pružanjem izvrsne korisničke podrške, uključivanjem lokalnih specifičnosti u rješenja, usklađivanjem sa zakonodavstvom i sl. Globalne korporacije s jedne su im strane konkurenti, a s druge partneri u edukaciji tržišta o prednostima usluga u oblaku.

Na globalnoj razini tržištem u oblaku vlada Amazon, koji je prvi počeo iznajmljivati prostor za pohranjivanje podataka, a slijede Microsoft, IBM, Salesforce, HP i drugi IT giganti. Među njima je i Google, koji je nedavno najavio da će sniziti cijene za svoje usluge u oblaku, čime će pokušati ozbiljnije zaprijetiti konkurenciji. Bitka u oblacima stoga tek očekuje eskalaciju.