KOLATERALI Osiguranje kredita nije problem jer kredita – nema

Osiguranje kredita nije problem jer kredita – nema. Većina hrvatskih poduzetnika zbog prijašnjih kreditnih opterećenja i stanja u kojem je domaće gospodarstvo sve će više ovisiti o HBOR-u i Hamagu, a sve manje o vlastitim izvorima financiranja.

Ako do kredita što bezbolnije i što brže, u što većem iznosu i što duljim roku povrata problem je s kojim se često susreću gotovo svi hrvatski mali i srednji poduzetnici. U vrijeme kreditnog stiska termini poput zadužnica, mjenica, jamstava i depozita vrlo su često na pamet kada poduzetnicima tako i bankarima. Upravo zbog minimalno otvorenih ventila u bankama pri dobivanju kredita ključnu ulogu igraju sredstva za osiguranje, drugim riječima – kolateral. Ono što bi poduzetnici trebali znati prije odlaska u banku jest da se kreditni plasmani uglavnom osiguravaju jednim ili kombinacijom više instrumenta zaštite.

S obzirom na to da nijedna kreditna priča nije ista, još su raznolikiji zahtjevi za kolateralima, gdje je prvi faktor za procjenu ročnost kredita. Ako je kredit kratkoročan, a poduzetnik ima sređene financije, uglavnom će proći s javnobilježničkom izjavom ili cesijom. Dodatni instrumenti zaštite mogu biti pokretnine ili depoziti, što pak ovisi o vrsti kredita. No kolaterali koje zahtijevaju banke ipak ponajviše ovise o zdravlju bilance poduzetnika tj. procjeni boniteta.

Kolateral predstavlja sekundarni izvor otplate plasmana. Pri razmatranju prihvatljivosti ponuđenoga kolateralu treba utvrditi njegovu trenutačnu tržišnu vrijednost i utrživost te sagledati pravne elemente (pravna provedivost kolateralu, ponajprije u redoslijedu naplate iz kolateralu) kako bi se osigurala efikasna naplata. Nekretnine i pokretnine koje se prihvaćaju kao kolaterali moraju biti adekvatno osigurani, a polica osiguranja vinkulirana u korist banke.

Koliko je važno poslovati pozitivno svjedoči Alozije Šestan, predsjednik Uprave Šestan-Busch, koji tvrdi da s bankama nije imao problema, ali njegova najveća prednost je čista i snažna krvna slika poduzeća: Surađnja je pozitivna, a dogovori vrlo brzi kad tražimo sredstva. Inače nemamo velike potrebe za bankarskim financiranjem; uglavnom nam trebaju garancije za međunarodne tendere, koje smo do sada uvijek i vrlo lako dobivali – kaže Šestan.

Petar Lovrić, čelnik HUP-ove udruge malih i srednjih poduzetnika, poručuje da bankama u vezi s kreditnom politikom ne zamjera ništa, jer su zamjerke na račun njihove politike posao HNB-a. Smetaga da poduzetnici, koji su u hrvatskom gospodarstvu motor rasta dohotka i zaposlenosti, ne bi smjeli biti žrtve loših politika banaka od 2007. do 2009. godine.

Kolaterali mogu biti problem, ali nitko ne govori o skraćenju rokova za povratak kredita, što nije realno u situaciji kad operativna dobit pada. Neke banke traže da se investicijski krediti vrate nakon pet godina, a danas je vrlo teško ostvariti profitabilnu investiciju bez roka povrata kredita od deset ili dvanaest godina. Osim toga imamo i nepotrebni rat fiskalne politike s komercijalnim bankama, u kojem se stvara pravna nestabilnost. – objašnjava Lovrić te pohvaljuje HBOR i Hamag. HBOR, naime, u gotovo svim kreditnim programima daje kredite s rokovima povrata do 14 godina, a Hamag je mnogima putem svojih jamstava dao potrebni kolateral za kredit.

Nažalost, veći dio poduzetnika zbog ranijih kreditnih opterećenja i stanja u kojem je domaće gospodarstvo sve će više ovisiti o HBOR-u i Hamagu, a sve manje o vlastitim izvorima financiranja. Jedan od sugovornika iz građevinske struke kaže da većina građevinara više ne može dobiti veći kredit, pa nema nikakve koristi ni od kolateralu. Veliki je nesrazmjernost u poduzetničkoj potrebi za financiranjem i vrlo malog bankarskog apetita za rizikom. Zainteresirane strane koriste se svakom prilikom za međusobne optužbe, a nedostatak konkretnih gospodarskih mjera vodi nas u šestu krizu godinu.

Četiri vrste kolaterala su: 1. financijski (jamstveni depoziti, udjeli u investicijskim fondovima, vrijednosni papiri, police osiguranja), 2. jamstva (koja je izdala institucija prihvatljiva boniteta, npr. Hamag Invest), 3. nekretnine, 4. pokretnine.