Home / Financije / Kultura koja nudi veliku zaradu, ali ne preko noći

Kultura koja nudi veliku zaradu, ali ne preko noći

Na hektaru se može očekivati prihod od milijun kuna, ali tek u punom rodu biljke, koji se dostiže tek u osmoj godini. Budući da je riječ o novom biznisu, pokrenutome u jeku recesije, ohrabruje što ulagači zasad ne odustaju.

Proizvodnja aronije mač je s dvije oštrice za one koji žele veliku zaradu preko noći. Ulaganje po hektaru vrijedi između 15 i 20 tisuća eura, i treba pričekati od sedam do osam godina da biljka dostigne puni rod. U punom rodu aronija ostaje do petnaeste godine i daje između osam i petnaest kilograma po sadnici. Ako se poklope i neki drugi faktori, obiteljsko gospodarstvo može očekivati prihod od milijun kuna po hektaru.

Izračun je jednostavan: na hektaru je najbolje imati dvije tisuće sadnica, pa ako je prosjek u punom rodu 12 kilograma po sadnici, može se očekivati prinos od 25 tona. U Fragariji kažu da je ove godine otokupna cijena bila 30-ak kuna za kilogram. Proizvođač aronije Edvin Lesjak iz Čakovca kaže da ju je prodavao i za 38 kuna. Naravno, u Hrvatskoj još nitko nije uprihodio milijun kuna po hektaru jer se tom kulturom proizvođači bave samo četiri godine. Zato otkupljavači još ne računaju na veću zaradu od aronije iako se u posljednje vrijeme sve više piše o njoj i u posljednje se vrijeme povećao broj nasada. I taj maleni urod uglavnom završi u preradi jer proizvođači nisu zainteresirani da ga po toj cijeni prodaju otkupljačima. Zašto cijena nije viša iako se čini solidnom, objašnjava Jasminka Goger Perić iz Fragarije: – Potrošači još nisu prepoznali aroniju unatoč njezinoj ljekovitosti. Poremećaj na tržištu stvara i berba divlje aronije u Ukrajini i Rusiji te velika proizvodnja u Poljskoj. Ipak, otkupimo sve što nam se ponudi – kaže Goger Perić.

Preradi se zbog nedovoljne potražnje nije okrenuo Edvin Lesjak koji se prije četiri godine među prvim u Hrvatskoj počeo baviti proizvodnjom aronije. Danas na više od hektara ima 1800 sadnica, njegov je lanjski prinos bio tri tone, a ove godine očekuje rast na sedam tona. Za razliku od većine sugovornika, aroniju prodaje kao plod.

  • Prerada nije rješenje ako proizvođači ne mogu nudit cijelu godinu, no s ovogodišnjim rastom prinosa mogu mnogo ozbiljnije razmišljati o tome. Zato želim povećati broj nasada na tri tisuće – govori Lesjak.

Društvene razmišlja Mladen Čižmešija iz Legrada pokraj Koprivnice koji se proizvodnjom počeo baviti otprilike kad i Lesjak. Na više od pola hektara ima 1300 sadnica, a lani je, tvrdi, ostvario prinos od četiri tone; ove pak očekuje šest tona. Malo je gušće zasadio aroniju od Lesjaka i prerađuje je u sok i pekmez. Naime, od 2,5 kilograma ploda može se napraviti litra soka, koja dostiže cijenu i višu od sto kuna. Čižmešija, poput Lesjaka, ne smatra važnim hoće li sok nuditi tri mjeseca ili cijelu godinu. Za sada mu kupci dolaze kući, no bude li proizvodnja rasla, Čižmešija, kao i drugi, morat će poraditi na marketingu – za razliku od Krune Šarića iz Županje koji je već, govori, ušao u tri trgovine u kojima se prodaju njezovi sokovi.

S aronijom je počeo raditi prije dvije godine. Na pola hektara ima 900 sadnica i namjerava ih povećati na 1400; lani mu je prinos bio tri tone.

Slično razmišlja njegov kolega Damir Pole iz Mohova pokraj Iloka, kao i jedan od većih proizvođača u Hrvatskoj, tvrtka Bobica iz Nove u suvlasništvu Hrvoja Opuhača i Tomislava Štivojevića. Oni su 2010. zasadili tri tisuće sadnica na 1,5 hektara.

  • Početna je ideja bila prodavati plod, no s obzirom na to da otkup nije najbolje organiziran, a i ne isplati nam se prodavati ga, odlučili smo se za proizvodnju soka i zamrznutih plodova, koji su također traženi – priča Opuhač.

U Fragariji očekuju veću proizvodnju i tvrde da ona u Hrvatskoj itekako ima perspektivu, no u zabludi su svi koji su pomislili da će preko noći zaraditi velik novac. U cijelom je toj priči možda dobar splet okolnosti što je interes za aroniju proizvođače natjerao u njezinu preradu iako nije sigurno kako će se tržište razvijati.