Novi Tehnologije

Poduzetnici su napokon postali svjesni da je osvajanje novih tržišta ključ uspjeha. Uostalom, upravo smo ušli u prvih godinu u kojoj ‘hrvatske više nema’. Iz recesije prvi izlaze upravo oni koji su to već shvatili.

Ove godine izlaz trebamo tražiti isključivo na vanjskim tržištima. Otvorilo se tržište od pola milijarde ljudi koje treba gledati kao jedinstveno i tako se treba postaviti. Što se mene tiče, Hrvatske više nema. Sad je sve to jedna velika država. Tako misli predsjednik Uprave Zdenke Željko Gatjal i tako planira poslovati u 2014. – tražiti svoje mjesto pod suncem na tržištu.

Nemojte kočiti ukoliko nemate dobar razlog za to. Osjećaj da idete jako brzo nije dovoljno dobar razlog za kočenje. Upravo COTRUGLI Business School daje samopouzdanje da ne stisnete kočnicu tamo gdje ne treba.

Planovi za 2014. uključuju povećanje produktivnosti radi jačanja konkurentnosti, širenje na tržišta izvan Europe (Rusija, Afrika, SAD) kako bi se smanjio utjecaj recesije u Europi na poslovanje, te stabilizaciju izvoza na 70 posto prometa kako bi se osigurala likvidnost i popunjenje kapaciteta. Također, planira se zadržati razinu zaposlenosti i pratiti zakonsku regulativu još pozornije, pogotovo hrpu novosti u poreznim propisima i javnoj nabavi.

Hrvatski poduzetnici, bar oni koji su preživjeli, postaju svjesni važnosti plasiranja svog proizvoda na strano tržište. Napokon! Jer pouzdati se u hrvatsko gospodarstvo jednostavno je suludo. Tako je bilo prošle godine, tako je i ove. Uzimajući u obzir umjerene prognoze rasta hrvatskoga gospodarstva, domaćim poduzetnicima ostaje nada da će dobiti rezultati američkog, njemačkog i mnogih drugih gospodarstava potaknuti i njihovo poslovanje. Stoga je izvoz napokon postao prioritet u 2014.

Spin Valis tako ulazi u energetiku i planira sagraditi kogeneraciju te proizvoditi toplinsku i električnu energiju, dio za vlastite potrebe, a dio za vanjske korisnike. Imamo dosta vlastitog drva, a i u postupku smo realizacije ugovora s Hrvatskim šumama. Danas je paradigma ulaganja u trajno održivu i ekološki čistu proizvodnju, kaže predsjednik Uprave Zdravo Jelčić, naglašavajući da im je 2014. udarna po ulaganjima, koja su prioritet, i to najviše u opremu i informatizaciju.

Ante Mandić, vlasnik najvećeg proizvođača softvera u Hrvatskoj IN2 grupe, kaže kako mu je teško reći koje će poslovne odluke donijeti 2014. jer to nije njegov stil vođenja, a ni situacija u okružju, kaže, nije stabilna da bi se mogao osloniti na dugoročne operativne odluke. Trenutačno je najučinkovitiji način odlučivanja brza reakcija na promjene u poslovnom okolini.

Tomislav Čorak, principal u A. T. Kearneyju, ističe kako poduzetnici najčešće griješe jer kratkoročno planiraju, ne sagledavaju rizike poslovanja i previše se oslanjaju na domaće tržište. Kad se pak odluče za izvoz, čine to s jednom ili dvije zemlje, što ih opet svrstava u zonu visokog rizika. Treba napraviti poslovne planove dulje od jedne godine. Idealno bi bilo napraviti plan za tri do pet godina koji bi se onda svakih pola godine revidirao ovisno o situaciji na tržištu.

I Dalekovod uvijek prati prognoze na svjetskoj razini, ali u tvrtki i sami izrađuju prognoze povezane s njihovim dijelom poslovanja. Unatoč tome što mu predstječena nagodba još nije formalno zaključena, 2013. dobio je nove poslove u Ukrajini, ušao na tržište Latvije i Kosova; proizvodnja se oporavila te će nastaviti ugovarati nove poslove. Osim na europskom tržištu, Dalekovod 2014. očekuje nove poslove i u susjednim zemljama zbog planiranih ulaganja u europsku dalekovodnu mrežu.

Berislav Horvat, partner u konzultantskoj kući EY, naglašava kako je još važno da se poduzeća što prije restrukturiraju i ne nastave trošiti resurse na dijelove poslovanja koji nisu profitabilni ili stalno imaju negativan novčani tok. Svjedoci smo negativnog trenda u Hrvatskoj u kojem se restrukturiranje odgađa, zbog čega se ugrožava i ostatak poslovanja.

U Erste banci upravo napominju veću mogućnost financiranja projekata iz fondova EU, ponajprije onih namijenjenih konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva koji se financiraju iz strukturnih fondova. Riječ je, objašnjavaju, o potporama koje se penju i do 60 posto iznosa prihvatljivih troškova ulaganja, a mogu uključivati i druge troškove kao što su savjetodavne usluge na pripremi i provedbi projekta, sudjelovanje na sajmovima te usavršavanje zaposlenika.

Budući da smo ušli u EU, lakše ćemo se širiti. Mnogo ćemo lakše nastupati i na slovenskom tržištu, gdje počinju veliki poslovi željezničke obnove. I do sada smo bili ondje, ali imali smo mnogo birokratskih zavrzlama. Kao tvrtka iz nečlanice EU imali smo i lošiji startni položaj na natječajima, kaže Bodiroga, dodajući da se planiraju javljati i na natječaje za sredstva iz fondova EU.

Stoga, ako se ti odgovori i prioriteti mogu smatrati svojevrsnim pokazateljem novog smjera, 2014. i iduće godine mogle bi biti obojene vedrijim, svjetskim bojama.