Obrtnici su sami financirali gradnju lokala. Prema sporazumu, dijelom su se trebale financirati Tržnice Zagreb, koje su lokale poslije uknjižile kao svoje vlasništvo.
Neki sam se dan čuo s Alenom Havranekom, čovjekom kojeg su zajedno s još 182 obrtnika prevarile Tržnice Zagreb, točnije Zagrebački holding. O tome smo u Pravdi pisali u lipnju prošle godine, ali kao i u nizu drugih pokušaja, nije bilo efekta. Usprkos tome, problem je velik i bilo bi u redu da ponovno potaknemo to pitanje, pogotovo jer se na čelo Holdinga vratio Slobodan Ljubičić Kikaš, koji je u prethodnom mandatu ignorirao taj problem.
Da podsjetimo, Havranek je u listopadu 1993. s Tržnicama Zagreb zaključio sporazum o udruživanju sredstava za rohbau gradnju lokala veličine 9,04 četvornih metra na tržnici Volovčica. No Tržnice Zagreb najprije su Havraneka pogrešnim izračunima navele da uplati 24.525,70 tadašnjih DEM, iako je prema sporazumu trebao uplatiti 20.566 DEM. Kasnije se, međutim, ispostavilo da je čak i investicija od 20-ak tisuća DEM prevelika, jer je prema nalazu sudskog vještaka Mile Novakovića cijena građenja tada iznosila 600 DEM za četvorni metar, a cijena građevinskog zemljišta 250 DEM, dakle ukupno 850 DEM. Pomnožimo li to s 9,04 četvornih metra Havranekovog lokala, ispadna da je ukupna investicija trebala iznositi 7684 DEM, a ne 20 ili 24 tisuće DEM.
Važno je još napomenuti da je u sporazumu sporazum Havranek morao napraviti ‘ko- načni financijski obračun svih troškova gradnje uz obvezu podmirenja razlike međusobnih dugovanja i potraživanja…’ između Tržnica i sebe. Iako su ga naveli da uplati 24,5 tisuća DEM, to je trebalo značiti da je to samo njegov dio ulaganja, a da ostalo trebaju uložiti Tržnice. No vidjeli smo da je sâm Havranek tripit preplatio visinu investicije, a da Tržnice nisu uplatile ni lipe, iako su se uknjižile kao vlasnik.
Prvih deset godina Havranek je plaćao najam lokala (koji je sam sagradio) prema povlaštenoj cijeni, ali potom je uslijedio nepovoljniji ugovor. Tada je njegova ljutnja, kao i ljutnja svih 182 obrtnika kulminirala, jer bi trebali biti vlasnici lokala, a ne plaćati zakup. Havranek, kao i mnogi, među kojima i jedna obrtnica kojoj nećemo spominjati ime jer je tako tražila, a imamo i njezinu dokumentaciju, tužili su Tržnice Zagreb, ali sudski sporovi još uvijek traju. Havranek je postao neformalni vođa te skupine obrtnika, bez dlake na jeziku govori o kriminalu koji su počinile ondašnje strukture, ali i o tome kako je Zagrebački holding (kada je preuzeo Tržnice) na čelu sa Slobodanom Ljubičićem Kikašom ignorirao očitu nepravdu prema obrtnicima i kočio rješavanje njihovog problema.
